Pravila za prodaju robe putem internetskih platformi utječu i na same platforme i na prodavače te uključuju detaljne informacije o transakcijama i prijavu prodaje poreznoj upravi.

S digitalnim dobom online platforme za prodaju robe postaju sve popularnije. No s porastom internetskih transakcija, austrijsko Ministarstvo financija također pooštrava svoje smjernice. Od 1. siječnja 2020. vrijede novi propisi za prodaju putem online platformi, koji su važni kako za same platforme tako i za prodavače.

Internetske platforme koje kupcima u Austriji omogućuju trgovinu robom dužne su prikupiti detaljne podatke o transakcijama i proslijediti ih poreznoj upravi. To uključuje ime prodavatelja, njegove bankovne podatke, iznos prodaje i opis prodane robe. Ovom se mjerom želi omogućiti poreznoj upravi provjeru porezne usklađenosti dohotka.

Kada se plaća porez na dohodak?

Pitanje treba li i kada platiti porez na dohodak od prodaje na internetskim platformama ovisi o održivosti prodajnih aktivnosti. Bitno je radi li se o jednokratnoj prodaji ili ponovljenoj prodaji. Samo je dohodak, odnosno višak od te prodaje oporeziv i mora se prijaviti u prijavi poreza na dohodak. Za osobe s dohotkom koji podliježe porezu na plaću, postoji ograničenje izuzeća od 730 eura godišnje za dodatni prihod.

Poduzetnicima u smislu zakona o porezu na promet smatraju se prodavači koji robu putem interneta nude održivo i s namjerom ostvarivanja prihoda. Ako godišnja prodaja prelazi 35.000 eura, mora se prijaviti u poreznoj upravi. Porez na promet, 10 ili 20 posto, mora se platiti u skladu s tim. Zanimljivo je da prodavatelji imaju mogućnost potraživanja pretporeza nastalih u vezi s prodajom.

Austrijski zdravstveni sustav zahvaljujući izvrsnoj medicinskoj skrbi spada među najbolje u svijetu. Zbog visokih investicija u medicinski napredak austrijske zdravstvene ustanove opremljene su vrlo modernom tehnologijom. Optimalna skrb oko bolesnika, poticanje zdravlja u skladu s potrebama i dosljedna prevencija spadaju među prioritete austrijskog zdravstvenog sustava.

U Austriji se zdravstveni sustav većim dijelom financira iz doprinosa za socijalno osiguranje i poreze, a manjim dijelom privatnim sredstvima kao što su npr. participacije za recepte, sudjelovanje u troškovima, dnevne participacije za boravak u bolnici i doprinosi za privatno zdravstveno osiguranje.

Javna zdravstvena skrb pokriva se preko zdravstvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nesreće. Te usluge obuhvaćaju na primjer ambulantnu i stacionarnu skrb, medicinsku rehabilitaciju, lijekove, subvencije za lijekove, preventivne preglede ili naknadu za vrijeme trudničkog bolovanja. Za ambulantnu skrb nadležni su liječnici u liječničkim ordinacijama i bolničke ambulante, stacionarna skrb pruža se u bolnicama.

Svi koji rade u nesamostalnoj djelatnosti moraju imati obvezno osiguranje. I velik dio zaposlenih u samostalnoj djelatnosti mora zaključiti obvezno osiguranje. Djeca, supružnici, registrirani partneri i izvanbračni partneri u obiteljima s djecom mogu biti besplatno suosigurani. Pod određenim pretpostavkama moguće je i samostalno osiguranje.

Osiguranici i članovi njihovih obitelji imaju jednostavan pristup zdravstvenim uslugama javno-zdravstvenog sustava. Mogu koristiti usluge medicinske skrbi liječnika u ordinacijama koji imaju ugovore s nositeljima zdravstvenog osiguranja i javnih bolnica. Neke usluge kao što su npr. participacije za lijekove, privatni liječnici i privatne bolnice, određene stomatološke usluge ili dnevna participacija za boravak u bolnicama moraju se privatno podmiriti. Ako osoba nema zdravstveno osiguranje, sama snosi sve troškove korištenih zdravstvenih usluga.

U slučaju bolesti koja nije uzrokovana krivnjom zaposlenika, poslodavac kroz određeno vremensko razdoblje plaća naknadu koja ovisi o pripadnosti poduzeću i vrsti zaposlenja. Nakon toga bolesni posloprimac dobiva naknadu za bolovanje od zdravstvenog osiguranja koja je, doduše, niža od naknade za rad.

Ministarstvo rada uputilo je u četvrtak na uvid odgovarajuće izmjene zakona o osiguranju za slučaj nezaposlenosti. Nova uredba trebala bi biti daljnji korak prema digitalizaciji jer bi se naknade za nezaposlene sada sve više trebale podnijeti online.

Do sada postoje dva načina za dobivanje naknade za nezaposlene. Možete otići osobno u jedan od regionalnih ureda AMS-a ili putem interneta koristeći „eAMS račun“. Ali sada bi ovu vrstu aplikacije trebalo dodatno proširiti i dati joj prioritet. To znači da će službenici AMS-a imati više vremena za brigu i upućivanje klijenata. Međutim, osobe bez elektroničkog pristupa još uvijek mogu podnijeti zahtjev za novac na licu mjesta.

“Nova uredba podržava osobe registrirane u AMS-u u smislu izbjegavanja vremena putovanja i nepotrebnih posjeta. Istovremeno, zaposlenici AMS-a su rasterećeni, što ostavlja više vremena za temeljnu uslugu AMS-a, odnosno učinkovito savjetovanje i posredovanje”, naglašava i ministar gospodarstva Martin Kocher.

Nadalje, komunikacija između kupaca i zaposlenika u budućnosti bi se općenito trebala odvijati online. Prijedlozi za zapošljavanje za tražitelje posla tada bi trebali biti primljeni putem “eAMS računa”. Poštanski sandučić mora se provjeravati za nove račune najmanje svaki treći dan.