Austrija
Beč do 2040. želi postići ugljičnu neutralnost
Do 2025. austrijska prijestolnica godišnje namjerava postaviti onoliko fotonaponskih sustava koliko ih je bilo instalirano u posljednjih 15 godina. Austrijska prijestolnica postavila je ambiciozan cilj da do 2040. godine postane grad s nultom stopom emisija stakleničkih plinova, a ugljičnu neutralnost prije svega namjerava postići energetskom tranzicijom i znatnim ulaganjima u obnovljive izvore energije.
Član bečkog gradskog poglavarstva za okoliš Jürgen Czernohorszky istaknuo je da Beč želi postati primjer drugim gradovima po pitanju korištenja solarne energije. Stoga gradska koalicija do kraja mandata, koji traje do 2025., godišnje namjerava postaviti onoliko fotonaponskih sustava koliko ih je bilo instalirano u posljednjih 15 godina. Time će se u roku od pet godina njihova ukupna snaga povećati sa sadašnjih 50 MWp na 250 MWp, a do 2030. trebali bi dosegnuti snagu od nevjerojatnih 800 MWp.
Kako bi Beč mogao postići taj cilj, svake će godine instalirati solarne module čija će ukupna površina odgovarati onoj od 90 do 100 nogometnih igrališta. Pritom će se za postavljanje uglavnom koristiti površine poput krovova i pročelja javnih zgrada te parkirališta, deponiji i slično, a poticat će se inovativna rješenja poput upotrebe solarnih modula od tankog filma, ugradnje solarnih panela na pročelja građevina ili stvaranje hlada na ozelenjenim krovovima uz pomoć solarnih sustava.
Grad Beč nastoji potaknuti i građane da daju svoj doprinos zaštiti okoliša, stoga je postupak izdavanja dozvola za instaliranje fotonaponskih postrojenja pojednostavljen, a umjesto dosadašnjih milijun eura bit će osigurano ukupno tri milijuna eura godišnje za subvencioniranje solarnih panela. Osim toga, ove godine s radom započinje i novi ured koji će građanima i poduzećima pomagati u svim fazama razvoja projekata na području solarne energije.
Predviđa se da će se zahvaljujući ovoj inicijativi stvoriti oko 1.200 radnih mjesta u Beču i okolici.
- Anketa: Austrijanci su i dalje kritični prema integraciji
- Eksplozija u obiteljskoj kući kod Graza, muškarac teško ozlijeđen
- U Austriji kuhinjskom soli “cijepljeno” 129 ljudi, sve završilo na sudu
- Poznata pekara u Austriji muku muči s nedostatkom radne snage
- Heroji: Djelatnici hitnih službi u Austriji spasili novorođenče
Austrija
Anketa: Austrijanci su i dalje kritični prema integraciji
U Austriji se na useljavanje i integraciju izbjeglica i dalje gleda kritički.
Za gotovo dvije trećine ispitanih u aktualnom integracijskom barometru Austrija se ne može dobro nositi s priljevom izbjeglica. 61 posto ocjenjuje lošim život s imigrantima. Stavovi prema ženama (54 posto) smatraju se glavnim izazovom, a slijede zabrinutost zbog političkog islama i radikalizacije (52 posto).
Integracijski barometar provodi istraživač mišljenja Peter Hajek u ime Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF). 1000 austrijskih državljana u dobi od 16 i više godina ispitano je o suživotu ljudi s i bez migrantskog podrijetla. Od 2015. integracijski barometar kontinuirano daje reprezentativne podatke o trendovima društvenog raspoloženja.
Austrijance trenutno najviše brine inflacija od 42 posto, a slijede uska grla u zdravstvu i njezi od 33 posto. Na trećem su mjestu visoko porezno opterećenje te integracija izbjeglica i imigranata po 32 posto.
Dok 61 posto ocjenjuje suživot Austrijanaca s izbjeglicama, imigrantima i muslimanima kao “prilično ili vrlo loš”, još uvijek postoji visoka razina solidarnosti s raseljenim osobama iz Ukrajine. 60 posto ispitanih smatra da je život s ovom skupinom “vrlo ili donekle dobar”.
Uz najčešće spominjane izazove poput odnosa prema ženama i političkog islama, ispitanici su naveli i iskorištavanje društvenog sustava, nepoznavanje njemačkog jezika, sklonost nasilju i kriminalu te pojavu četvrti u kojima je posebno velik broj imigranata živi kao daljnji problemi. Preko 90 posto ljudi u zemlji i dalje vidi poznavanje zakona i vrijednosti te njihovo prepoznavanje, zaposlenje i dobro poznavanje njemačkog jezika kao ključne za uspješnu integraciju.
Austrija
U Austriji kuhinjskom soli “cijepljeno” 129 ljudi, sve završilo na sudu
Suđenje u kojem su sudjelovali liječnici i farmaceuti koji su davali kuhinjsku sol umjesto cjepiva protiv korone završilo je jednom osudom.
Farmaceut, zaposlenica, lijecnik i liječnica u ponedjeljak su se pojavili pred sudom u Landecku (Tirol) zbog navodnog krivotvorenja dokaza. U jesen 2021., usred trećeg i daleko najgoreg vala, navodno su mnogim ljudima dali kuhinjsku sol umjesto cijepljenja protiv korone.
Četvrti optuženi, liječnik iz okruga Innsbruck-Land, objasnio je to tadašnjim “divljim vremenima”, prenosi ORF Vorarlberg. Zakonski zahtjevi savezne vlade za njega su bili upitni. Ljudi su bili očajni jer su u određene ustanove smjeli ići samo kao cijepljeni, preboljeli ili nakon testiranja na koronavirus. Međutim, mnogi se ljudi “apsolutno” nisu željeli cijepiti.
Kaže se da je prijedlog lažnog cijepljenja konačno došao od ljekarnika, “kreativno rješenje”, kako ga je nazvao na sudu. Danas mu je žao što je dao kuhinjsku sol umjesto cjepiva protiv Covida. Liječnik je također konačno shvatio da su njegovi postupci nespojivi s Hipokratovom zakletvom.
Ipak, na ovaj način “cijepljeno” je ukupno 129 osoba, od kojih su neki posebno dolazili u daleki Landeck kako bi dobili potvrdu o cijepljenju. Liječnik je također poslao desetak svojih “pacijenata” da prime lažna cijepljenja, navodi ORF, a prenosi Heute.
Prvostupanjska presuda bila je dosta blaga. Farmaceut je osuđen (nepravomoćno, pa i dalje vrijedi presumpcija nevinosti) na kaznu od 12.000 eura. Preostalih troje optuženih izvukli su se diverzijom i moraju platiti kazne i sudske pristojbe.
Austrija
Poznata pekara u Austriji muku muči s nedostatkom radne snage
Na sve strane nedostaje radnika, a dio postojećeg osoblja više ne može raditi. Teška situacija sada tjera pekara na drastičan korak.
Honeder, jedan od najvećih pekara u Gornjoj Austriji s 27 podružnica, već mjesecima osjeća posljedice nedostatka zaposlenika. Nedavno je morao na šest mjeseci zatvoriti popularni ugostiteljski dio u svojoj podružnici na Gruberstrasse u Linzu.
Sada se tamo opet poslužuju gosti. Dva terminala na kojima možete naručiti kao u McDonald’su rasterećuju radnu snagu. Tvrtka koristi istu metodu na lokaciji Kaisergasse.
Ostale Honederove trgovine, pak, djelomično su zatvorene. Nedjeljom i praznicima poslovnica na Dornacher Straße nudi svježi kruh i peciva, ali zatvoreno je od podneva nadalje – čak i normalnim radnim danima.
“Ova poslovnica je privremeno zatvorena u poslijepodnevnim satima. Naši zaposlenici i njihova dobrobit naš su glavni prioritet”, stoji na vratima poslovnice.
Jedino što je bilo veće od dosadašnjih opterećenja uzrokovanih kadrovskom situacijom bio je neumorni angažman. “Iz zahvalnosti za njihove usluge i odgovornosti za njihovu dobrobit, privremeno zatvaramo ovu podružnicu u poslijepodnevnim satima”, rekli su iz Honedera.
