Austrija
Unatoč zabrani veliki broj ljudi na prosvjedima u Beču
Iako je austrijska policija posljednjih dana zabranila gotovo sve prosvjede planirane za vikend, u Beču se u nedjelju okupilo više od pet tisuća ljudi na prosvjedima protiv mjera suzbijanja širenja koronavirusa. Organizatori prosvjeda su unatoč zabranama nastavili pozivati građane, a policija je tijekom protesta morala reagirati nekoliko puta. Uhićeno je više desetina prosvjednika.
Prosvjedi su počeli u ranim popodnevnim satima, a dio prosvjednika okupio se na Maria-Theresien-Platzu. Austrijska policija je pritom blokirala prilazne pravce ovom dijelu grada te omogućila mnogim građanima koji su se prethodno skupljali na drugim mjestima da se pridruže protestima. Policija je to objasnila činjenicom da je strahovala od sukoba radikalno ljevičarskih i desničarskih frakcija.
Prosvjednici su se kasnije uputili u šetnju Ringom, što je dovelo do netrpeljivosti između prosvjednika i policije. Policija je nekoliko puta uputila poziv za raspuštanjem prosvjeda, ali brojni prosvjednici su se oglušili na policijske apele te su nastavili prosvjede i blokadu prometa. Brojne policijske snage su pritom blokirale kretanje prosvjeda prema zgradi Opere. Nakon toga uslijedila su i uhićenja, a manje grupe prosvjednika uspjele su zaobići blokadu te su se nastavili kretati kroz grad. Prema prvim policijskim izvješćima legitimiran i uhićen je veliki broj osoba.
Tijekom prosvjedne šetnje zabilježeno je nekoliko incidenata, a mediji izvještavaju i o sukobima s protudemonstrantima, ali i o napadima na novinare i prolaznike. Novinari dnevnog lista “Standard” Markus Sulzbacher i Verena Mischnitz su na svojim Twitter profilima objavili kako su izvrijeđani i popljuvani od strane okupljenih prosvjednika, a navečer je jedan od radikalnih desničara napao njihovog fotografa suzavcem. Pojedini prosvjednici su limenkama piva gađali novinare, a prema informacijama svjedoka, policija nije ništa učinila.
Dnevni list “Heute” je objavio informaciju kako su pojedini prosvjednici verbalno i fizički napali okupljene građane koji su se pridržavali epidemioloških mjera.
Prema informacijama pojedinih medija, policija je u tijeku dana uhitila glavnog i odgovornog urednika desničarskog portala “info-direkt” Michaela Scharfmüllera te jednog od organizatora posljednjih prosvjeda i skupova Martina Ruttera.
Austrija
Austrija: Poznata tvrtka traži radnike od svibnja, plaća od 2523 bruto
Ponovno počinje potraga za ljetnim i prazničnim poslovima. MA 48 također ponovno traži aktivnu podršku u ljetnim mjesecima.
Iza MA48 su si postavili cilj da Beč učine gradom pogodnim za život kakav svi poznajemo. Kako bi to nastavili činiti, traže radničku podršku za ljeto.
“Tražimo učenike i studente od 18 i više godina koji žele pomoći u poslovima prikupljanja otpada i čišćenja ulica. Osim toga, MA 48 zahtijeva fizičku spremnost, uživanje u radu na otvorenom i dobro poznavanje govornog i pisanog njemačkog jezika.”, stoji u pozivu na posao.
Zauzvrat vam se nudi posao od 40 sati uz plaću od najmanje 2523 eura bruto mjesečno. 48ersi ističu “lijepu i ugodnu radnu atmosferu” i raznoliku lepezu zadataka. Budući da želimo povećati udio žena u struci, one su posebno pozvane da se prijave.
Svi koji su zainteresirani podržati MA 48 najmanje tri tjedna neprekidno od svibnja do listopada mogu se prijaviti do 30. travnja 2024. Sve informacije i online prijavu možete pronaći na: jobs.wien.gv.at
Austrija
Prodajete stvari putem interneta, evo što sve trebate prijaviti Finanzamtu
Pravila za prodaju robe putem internetskih platformi utječu i na same platforme i na prodavače te uključuju detaljne informacije o transakcijama i prijavu prodaje poreznoj upravi.
S digitalnim dobom online platforme za prodaju robe postaju sve popularnije. No s porastom internetskih transakcija, austrijsko Ministarstvo financija također pooštrava svoje smjernice. Od 1. siječnja 2020. vrijede novi propisi za prodaju putem online platformi, koji su važni kako za same platforme tako i za prodavače.
Internetske platforme koje kupcima u Austriji omogućuju trgovinu robom dužne su prikupiti detaljne podatke o transakcijama i proslijediti ih poreznoj upravi. To uključuje ime prodavatelja, njegove bankovne podatke, iznos prodaje i opis prodane robe. Ovom se mjerom želi omogućiti poreznoj upravi provjeru porezne usklađenosti dohotka.
Kada se plaća porez na dohodak?
Pitanje treba li i kada platiti porez na dohodak od prodaje na internetskim platformama ovisi o održivosti prodajnih aktivnosti. Bitno je radi li se o jednokratnoj prodaji ili ponovljenoj prodaji. Samo je dohodak, odnosno višak od te prodaje oporeziv i mora se prijaviti u prijavi poreza na dohodak. Za osobe s dohotkom koji podliježe porezu na plaću, postoji ograničenje izuzeća od 730 eura godišnje za dodatni prihod.
Poduzetnicima u smislu zakona o porezu na promet smatraju se prodavači koji robu putem interneta nude održivo i s namjerom ostvarivanja prihoda. Ako godišnja prodaja prelazi 35.000 eura, mora se prijaviti u poreznoj upravi. Porez na promet, 10 ili 20 posto, mora se platiti u skladu s tim. Zanimljivo je da prodavatelji imaju mogućnost potraživanja pretporeza nastalih u vezi s prodajom.
Austrija
Austrijski zdravstveni sustav – evo osnovnih informacija
Austrijski zdravstveni sustav zahvaljujući izvrsnoj medicinskoj skrbi spada među najbolje u svijetu. Zbog visokih investicija u medicinski napredak austrijske zdravstvene ustanove opremljene su vrlo modernom tehnologijom. Optimalna skrb oko bolesnika, poticanje zdravlja u skladu s potrebama i dosljedna prevencija spadaju među prioritete austrijskog zdravstvenog sustava.
U Austriji se zdravstveni sustav većim dijelom financira iz doprinosa za socijalno osiguranje i poreze, a manjim dijelom privatnim sredstvima kao što su npr. participacije za recepte, sudjelovanje u troškovima, dnevne participacije za boravak u bolnici i doprinosi za privatno zdravstveno osiguranje.
Javna zdravstvena skrb pokriva se preko zdravstvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nesreće. Te usluge obuhvaćaju na primjer ambulantnu i stacionarnu skrb, medicinsku rehabilitaciju, lijekove, subvencije za lijekove, preventivne preglede ili naknadu za vrijeme trudničkog bolovanja. Za ambulantnu skrb nadležni su liječnici u liječničkim ordinacijama i bolničke ambulante, stacionarna skrb pruža se u bolnicama.
Svi koji rade u nesamostalnoj djelatnosti moraju imati obvezno osiguranje. I velik dio zaposlenih u samostalnoj djelatnosti mora zaključiti obvezno osiguranje. Djeca, supružnici, registrirani partneri i izvanbračni partneri u obiteljima s djecom mogu biti besplatno suosigurani. Pod određenim pretpostavkama moguće je i samostalno osiguranje.
Osiguranici i članovi njihovih obitelji imaju jednostavan pristup zdravstvenim uslugama javno-zdravstvenog sustava. Mogu koristiti usluge medicinske skrbi liječnika u ordinacijama koji imaju ugovore s nositeljima zdravstvenog osiguranja i javnih bolnica. Neke usluge kao što su npr. participacije za lijekove, privatni liječnici i privatne bolnice, određene stomatološke usluge ili dnevna participacija za boravak u bolnicama moraju se privatno podmiriti. Ako osoba nema zdravstveno osiguranje, sama snosi sve troškove korištenih zdravstvenih usluga.
U slučaju bolesti koja nije uzrokovana krivnjom zaposlenika, poslodavac kroz određeno vremensko razdoblje plaća naknadu koja ovisi o pripadnosti poduzeću i vrsti zaposlenja. Nakon toga bolesni posloprimac dobiva naknadu za bolovanje od zdravstvenog osiguranja koja je, doduše, niža od naknade za rad.
