Austrija
Austrija uvodi i dobrovoljna testiranja u školama

Danas je potvrđeno da se vladajuća koalicija uspjela dogovoriti s dijelom oporbe o novoj strategiji testiranja koja uključuje i takozvane “ulazne testove”. U novu strategiju testiranja uključena su i testiranja učenika u austrijskim školama.
O budućoj praksi testiranja u oblasti obrazovanja danas su govorili resorni ministar Heinz Faßmann te Elisabeth Rosenberger (koordinatorica Saveznog vijeća roditelja), Reinhold Kerbl (Austrijsko društvo za pedijatriju i adolescentnu medicinu) i Franz Allerberger (AGES).
Prema tvrdnjama ministra Faßmann austrijska vlada spremna je osigurati oko 5 milijuna brzih testova za austrijske škole. Prema geslu – “Ponedjeljak je testni dan” – austrijska vlada planira široka tjedna testiranja u školama koja bi trebala osigurati da škole normalno rade i u teškim vremenima pandemije koronavirusa. Prema ministru, u školama bi se koristili “anterio-nazalnih testova” koji su jednostavni za uporabu. Cijene testova su niske te jedan test košta 2 eura i 70 centi, a troškove snosi država.
“Ukupni troškovi puno su niži od zatvorenih škola”, pojasnio je ministar. Testiranje će biti na dobrovoljnoj bazi, ali Faßmann očekuje veliki odaziv u školama.
Korištenje testova prilično je jednostavno i nije bolno. Proces je brz i jednostavan, a rezultat se pojavljuje na prednjoj strani testa u roku od nekoliko minuta. Ako je rezultat pozitivan, moraju se obavijestiti zdravstvene vlasti i provesti PCR test. Cilj su tjedna testiranja koja bi omogućila funkcioniranje nastave. Unatoč lakom procesu, ministar obrazovanja zna da će biti učitelja, roditelja i učenika koji neće pristati i iskoristiti ovu mogućnost testiranja.
Studije pokazuju da bi se škole trebale ponovo otvoriti, istaknula je Reinhold Kerbl. Naglasila je problem obrazovnog nedostatka, te dodala da su studije pokazale da se zbog izostanka nastavnog procesa povećavaju nedostatak vježbanja, kratkovidnost i psihološki stres. Elisabeth Rosenberger iz Saveznog vijeća roditelja također se zalaže za otvaranje škole. “Naša djeca trebaju socijalne kontakte. Mi smo za predavanja licem u lice čim to dozvoljava broj zaraza.”
Još nema točnih informacija o tome kad bi se učenici mogli vratiti u školske klupe, odnosno na normalnu nastavu. Izvjesno je da će učenici i dalje morati koristiti zaštitu za usta i nos, bez obzira na mogućnosti testiranja u školama. Učenici osnovne škole toga bi trebali biti izuzeti. Ministar je najavio više informacija u sljedećem tjednu.

Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu

Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina

Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!

Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.