Hrvatska
Istraživanje: Tri četvrtine mladih u Hrvatskoj se ne želi cijepiti
Hrvatska televizija Nova TV i agencija IPSOS proveli su istraživanje oko 600 građana o predstojećem cijepljenju.
Istraživanje je pokazalo kako je nacija u Hrvatskoj jako podijeljena. Sigurno ili vjerojatno bi se cijepilo oko 46 posto, dok čak 44 posto ispitanika vjerojatno ili sigurno neće. Desetak posto ispitanika se još nije odlučilo.
Stariji su skloniji cijepljenju, a kako godine idu, sve više ljudi se izjasnilo za cjepivo. Čak tri četvrtine ispitanika od 18-29 godina starosne dobi nema namjeru cijepiti se ili vjerojatno to neće učiniti, kao i gotovo polovica građana starosti od 30 do 44 godina.
Što se geografskih podataka tiče, najveća skepsa vlada među Dalmatincima i građanima sjeverne Hrvatske. Onih koji su spremni primiti cjepivo je više među Ličanima, stanovnicima Banovine i Korduna te Zagrepčanima. Među visokoobrazovanim građanima je najveći postotak ispitanika koji su se izjasnili za cijepljenje.
Kada se gledaju podatci političke opredijeljenosti, najviše cjepivo žele primiti glasači platforme Možemo!, dok ih je najmanje među glasačkima Mosta. 46 posto ispitanik glasača HDZ-a je spremno primiti cjepivo.
Najviše se žele cijepiti zbog bližnjih
40 posto ispitanika se želi cijepiti zbog sebe i svojih bližnjih, dok jedna četvrtina želi spriječiti širenje bolesti. Osam posto želi primiti zbog posla, a zbog slušanja stožera i znanstvenika ih je četiri posto.
Kao najveći razlog onih koji se ne žele cijepiti je cjepivo koje je prebrzo razvijeno – 26 posto. 12 posto se boji nuspojava, a jedanaest posto ne vjeruje da će im cjepivo pomoći.
64 posto ispitanika smatra da cjepivo ne treba biti obvezno.
Vrijedi spomenuti kako je pogreška mjerenja -/+ četiri posto.
- Prosječne plaće u Austriji negdje su i oko 3600 eura
- Kultura branja gljiva u Austriji
- Odgođena nova pravila na granicama EU
- Ovo će biti stadion Dinama dok se pravi Maksimir
- Kako najsigurnije kupovati preko interneta? Stiže i Black Friday
Antonio Šećerović [Izvor podataka: Nova TV/IPSOS]
Foto: Snimka zaslona | Nova TV
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
