Ekonomija
Guverner HNB-a: Hrvatska će morati uvoziti radnike
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić govorio je danas o pandemiji koronavirusa i posljedicama krize na hrvatsku ekonomiju i gospodarstvo. Hrvatska narodna banka procijenila je da je hrvatsko gospodarstvo ove godine palo za oko 9,5 posto, a sljedeće godine bi rast trebao biti oko pet posto. Za to postoje dva scenarija, a oba ovise o borbi s krizom i o procijepljenosti stanovništva.
Vujčić je naglasio da za izlazak iz krize postoje dva scenarija, prvi je rast od 5 posto uz mjere u prvom kvartalu, a te normalizacija u drugom kvartalu što ovisi o procijepljenosti stanovništva. U slučaju da Hrvatska i u drugom kvartalu bude pogođena mjerama onda bi rast mogao biti sporiji.
Hrvatska bi mogla imati problem nedostatka radne snage. Hrvatska se zbog masovnog iseljavanja posljednjih godina muči s nedostatkom radne snage, a Vujčić najavljuje da ćemo morati uvoziti radnike. “Ne treba zaboraviti da smo prije pandemije razgovarali da je problem nedostatak radne snage i da je jedan od načina rješavanja tog problema uvoz radne snage i to se neće promijeniti nakon što pandemija prođe. Ovo je bio jednokratni šok koji će trajati godinu dana, nakon čega ćemo se vratiti starim trendovima”, rekao je.
“Stari trendovi govore dvije stvari, da će potražnja za radnicima rasti i da će demografski biti sve manje ljudi u Hrvatskoj raspoloživih za rad, pogotovo zbog toga što imamo puno rano umirovljenih. Morat ćemo uvoziti ljude iz inozemstva. Drugi način rješavanja tog problema je automatizacija poslovanja, znači robotizacija”, pojasnio je guverner Vujčić.
- Ivica Kostelić demantirao da ga je zatrpala lavina, službe spašavale drugog Hrvata
- Nepoznati muškarac vrebao djecu kod bečke osnovne škole, škola obavijestila roditelje
- Austrija privremeno zatvara ovih 20 graničnih prijelaza
- “Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
- Zbog radova tijekom uskrsnih praznika zatvara se dio najprometnije bečke podzemne željeznice
R.P
Foto: hnb.hr / facebook
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
