Austrija
Werner Kogler: Moguće je produženje ograničenja za putovanja
Austrijski vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) u intervju za tiskano izdanje Kuriera govorio je o turbulentnoj i teškoj 2020. godini. Kogler je govorio o izazovima s kojima se suočava austrijska vlada, ali i odnosu između koalicijskih partnera koji nisu uvijek bili idealni. Osvrnuo se i na nove mjere austrijske vlade, pogotovo na ograničenja za putovanja koja će vrijediti od prosinca. Jedna od tema razgovara bile su i “zelene politike”
“Bila je ovo izuzetno teška godina, ali još uvijek postoje pozitivne stvari. Paketi ekonomskih poticaja za borbu protiv posljedica krize znači i da ulažemo više u zaštitu okoliša i klimu. To je više novca nego što se ikad moglo očekivati.”, pojasnio je Kogler i dodao da se ne radi samo o javnom novcu.
Drugi čovjek austrijske vlade naglasio je da se porezni teret neće povećavati, a čak će se i smanjivati. “2021. godine još uvijek imamo proračun vezan za koronu. To je konsenzus. 2022. godine deficit će možda biti znatno niži od deficita 2021.. To ovisi o gospodarskom razvoju, koji zauzvrat uvelike ovisi o tome kako se uspijevamo boriti protiv ove zdravstvene krize u cijelom svijetu. O tome ovisi naš izvoz i prihod od turizma”, pojasnio je vicekancelar.
Kogler se osvrnuo i na posljednje mjere vezane za pandemiju koronavirusa. Austrija od sutra ublažava mjere, ali će od sredine mjeseca pojačati granične kontrole. One bi na snazi trebale ostati do 10. siječnja, a Kogler je naglasio da je vrijedno razmisliti hoće li ograničenja putovanja biti produžena. Pojasnio je da ne treba ići tamo gdje se mjere ne primjenjuju. Naveo je primjere “disco tura” u Bratislavi i Pragu, a govorio je i o odlascima u Švicarsku gdje je sve bilo otvoreno. “Znamo i da se ljeti dio zaraza mogao pripisati odmorima u Hrvatskoj”, rekao je Kogler.
Vicekancelar je govorio i o dobrom odnosu s Rendi-Wagner, te je pojasnio da je ona o koronakrizi govorila vrlo kompetentno. No, kritizirao je i oporbu te naveo da su često kritizirali bez pozivanja na stvarnost.
Pojasnio je da će austrijska vlada učiniti sve da izbjegne treće zaključavanje. To planiraju pažljivim i postupnim otvaranjem. “Nemoguće je ugoditi svima, od osam milijuna nogometnih trenera u zemlji, nekoliko milijuna prešlo je na virusologe ili teoretičare zavjere tijekom krize”, kazao je Kogler.
R.P
Foto: Werner Kogler / facebook
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
