Austrija
KORONA EFEKT: Zbog histerije oko koronavirusa ljudi umiru od drugih bolesti
Gotovo svakodnevno zasipani smo izvješćima o porastu broja zaraženih, novozaraženih, opasnom širenju infekcija i svim drugim stvarima koje vežemo za koronavirus. Gotovo potpuno su iz naše medijske slike, ali i naše svakodnevice istisnuti oni najnemoćniji među nama. Istinski borci koji se već godinama bore s puno težim i opakijim bolestima. Isto tako, mnogima među njima nakratko je bilo “oduzeto pravo” da se liječe, da prate tijek bolesti i da možda preduhitre svoju bolest. Doduše, a nažalost, ima i onih koji zbog koronavirusa nisu dočekali svoju dijagnozu.
Prema podacima bečkih zdravstvenih stručnjaka koji se prvenstveno bave malignim oboljenjima, tijekom zaključavanja (eng. lockdown) dijagnosticirano je gotovo 40 posto manje karcinoma dojke nego li prošle godine u isto vrijeme. Mnogi pregledi su, naime, odgađani ili otkazivani zbog koronavirusa. Prema riječima voditelja centra za zdravlje dojki na Medicinskom sveučilištu u Beču Christiana Singera, koronavirus je imao vidljiv utjecaj na rano otkrivanje raka dojki u Austriji. Virus, odnosno histerija na koju nije ostao imun ni zdravstveni sektor imala je izravan utjecaj i na liječenje drugih pacijenata, a nemalom broju pacijenata odgođene su terapije ili operacije.
Čelnik Austrijskog senološkog društva (ÖGS), interdisciplinarnog foruma za zdravlje dojki, pozvao se na procjene iz Velike Britanije koje pretpostavljaju značajan porast smrtnosti od raka. Prema istom istraživanju “zaključavanje” (lockdown) imalo je drastične posljedice na oboljele. To se primjerice odnosi na rak dojke u ranoj fazi koji se mogao lako izliječiti u slučaju dijagnosticiranja na vrijeme. Upravo te odgođene dijagnoze, prema britanskom istraživanju, mogle bi imati značajan utjecaj na porast smrtnosti od raka.
Isto tako, čini se da pretpostavka da rak i liječenje raka povećavaju rizik od smrti od Covid-19 također nije valjana. Prema riječima epidemiologinje i onkologinje Eve Schernhammer pacijenti koji boluju od raka te imaju ozbiljno narušeno zdravstveno stanje i bolesti poput dijabetesa, bolesti srca te slično, izloženi su čak većoj smrtnosti. Schernhammer se poziva na studiju Sveučilišta Vanderbilt, ali i neke druge manje studije.
U javnosti se malo priča o tome da je za vrijeme snažnog trajanja pandemije, te za vrijeme zatvaranja (lockdown), veliki broj ljudi bio spriječen obaviti svoje zdravstvene preglede, a dio ljudi nije na vrijeme obavio ni operacije na koje su dugo čekali. Apologeti lockdowna o tome malo ili nikako ne govore. Činjenica je da je zbog koronavirusa, odnosno zbog histerije izazvane koronavirusom velikom broju ljudi zdravlje bilo direktno ugroženo jer na vrijeme nisu mogli obaviti svoje zdravstvene preglede.
Isto tako, ne treba zaboraviti da je veliki broj ljudi svoj odlazak liječniku (koji nekad može biti ključan) odgodio upravo zbog straha od koronavirusa. Svi oni koji su branili “zatvaranje”, danas o tome šute ili govore jako malo. Jednako kao i što šute o ekonomskim posljedicama zatvaranja. Ponajviše zbog lockdowna europske i svjetske ekonomije bilježe veliki pad svojih BDP-ova.
Danas, s vremenskim odmakom, oni najzagriženiji zagovornici lockdowna, odnosno zatvaranja više i ne pomišljaju o istom. Ne umanjujući stvarnu opasnost od koronavirusa i pandemije istog, postavlja se opravdano pitanje je li se moglo bolje reagirati, odnosno je li se mogao izbjeći lockdown u ožujku i travnju?
Postavlja se i pitanje, u koje će se žrtve ubrajati svi oni koji su umrli zbog kasne dijagnostike bolesti. Hoće li netko odgovarati za to? Naravno da neće, jer lockdown nije bio samo zdravstvena nego i politička odluka. Bilo kako bilo, o temi zatvaranja (lockdowna) te o posljedicama istog će se još dugo raspravljati. Odgovornost će naravno, kao i nebrojeno puta dosad – izostati. Krivci će šutjeti i prstom upirati u koronavirus. Kao da netko mari za ljudske živote.
Robert Pandža
Foto: ilustracija
Austrija
Austrija izdala upozorenje za sve građane koji putuju u BIH
Ministarstvo vanjskih poslova Republike Austrije je izdalo upozorenje za sve građane Austrije koji namjeravaju putovati u Bosnu i Hercegovinu.
– Izbjegnite gužve zbog aktuelne političke situacije u entitetu RS, stoji na stranici.
Na stranici ministarstva se također navodi da se sigurnosna situacija može promijeniti i razviti u svakom trenutku. Stoga preporučuju:
– Koristite našu aplikaciju za međunarodne usluge i besplatnu registraciju putovanja! Saznajte o lokalnoj sigurnosnoj situaciji i redovito je provjeravajte!, savjetuju iz Ministarstva.
Austrija
Vozilom od 3 milijuna eura jurio 122 km/h Bečom pa ostao bez vozila
Vozač Bugatti Chirona, vrijednog 3 milijuna eura, ostao je bez automobila u četvrtak nakon prekoračenja brzine u Austriji. Spominje se da je vozio 122 km/h, dok je na cesti bila dopuštena maksimalna brzina od 50 km/h.
Što će se na kraju dogoditi s automobilom, još uvijek nije jasno. Velika je vjerojatnost da će automobil prodati vlasti i da će prihod ići u državnu blagajnu, piše HAK Revija.
Austrijanac (38) vozio se poznatim bečkim Ringstrasseom, obilaznicom koja prolazi oko povijesne jezgre grada. S navedenom brzinom naišao je na kameru za brzinu koja je bila blizu zgrade parlamenta.
Nakon što je uhićen, vozač je tvrdio da Bugatti pripada prijatelju. To mu nije pomoglo, jer je policija zaplijenila Bugatti i odvukla automobil od 1500 KS s mjesta zločina. Vozač je izgubio i vozačku dozvolu.
Premda zapljena hiperautomobila vrijednog tri milijuna eura zvuči kao ekstremna mjera, Austrija je prošle godine donijela stroge zakone za borbu protiv “demona brzine”. Ako se automobil proda na aukciji, 70 posto prihoda mora ići u fond za sigurnost na cestama, a ostatak će ići na račun općine.
Austrija
Wiener Linien s rekordnih 1,3 milijuna stalnih putnika
Bečka javna prijevozna mreža Wiener Linien svakodnevno preveze gotovo 2,4 milijuna putnika, dok broj stalnih korisnika doseže rekordnih 1,3 milijuna. Ove brojke proizlaze iz financijskog izvješća za 2024. godinu, predstavljenog u četvrtak. Uz to, Beč će u rujnu biti domaćin Svjetskog prvenstva u vožnji tramvaja.
Više putnika, manje automobila
Stalni putnici uključuju vlasnike godišnjih karata, Klimaticket-a, Top-Jugendticket-a i semestarskih karata. Ukupan broj putnika značajno je porastao – tijekom prošle godine prevezeno je 873 milijuna ljudi, što je 6,8 posto više nego 2023. godine.
Ovaj rast izravno utječe na prometne navike u Beču: sve više ljudi koristi javni prijevoz, dok se udio automobilskog prometa smanjuje. Prema Wiener Linien, javnim prijevozom obavljeno je 34 posto svih putovanja po gradu, što je porast od dva postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. U isto vrijeme, udio putovanja automobilom smanjen je na 25 posto.
9.700 zaposlenih i stotine novih stručnjaka
U godišnjem izvješću naglašena je i važnost zaposlenika, kojih je ukupno 9.700 i koji 24 sata dnevno održavaju bečki javni prijevoz. Izvršna direktorica Wiener Linien, Alexandra Reinagl, istaknula je da zahvaljujući predanom radu zaposlenika, Beč nudi svjetski kvalitetan javni prijevoz po pristupačnim cijenama.
Kako bi osigurali održiv razvoj, nastavljaju se ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje. Tijekom 2024. godine osposobljeno je 337 novih vozača tramvaja, 105 vozača podzemne željeznice i 199 vozača autobusa. Također, trenutno se obrazuje 309 naučnika u deset različitih struka.
Budući da će u nadolazećim godinama velik broj zaposlenika otići u mirovinu, Wiener Linien planira nova zapošljavanja. U tu svrhu nedavno je otvoren novi centar za obuku vozača tramvaja, a redovito se organiziraju i događanja za zapošljavanje.
Nova vozila i proširenje linija
Prošle godine Wiener Linien modernizirali su 8,6 kilometara tračnica i obnovili 53 skretnice. Održano je oko 100 gradilišta, uključujući velika infrastrukturna poboljšanja na Wiedner Hauptstraße i Universitätsstraße.
Za 2024. godinu najavljena su daljnja ulaganja od oko 900 milijuna eura u modernizaciju mreže, kupnju novih vozila i razvoj mobilnosti. Među ključnim projektima su uvođenje autobusa na vodik, početak rada nove tramvajske linije 12 te proširenje linije 27 koja će povezivati okruge Donaustadt i Floridsdorf.
Radovi na proširenju podzemnih linija U2 i U5 također napreduju prema planu. 2025. godine stroj za bušenje tunela “Debohra” nastavit će raditi prema budućoj stanici U2-U3 Neubaugasse, a zatim prema Augustinplatzu. Istodobno, na stanici U5 Frankhplatz odvijaju se završni unutarnji radovi. Planirano je da linija U5 započne s prometovanjem između Frankhplatza i Karlsplatza 2026. godine.
Beč domaćin Svjetskog prvenstva u vožnji tramvaja
Osim financijskog izvješća, Wiener Linien najavili su i poseban događaj 13. rujna – Beč će tada postati svjetska prijestolnica javnog prijevoza. Na prvom Svjetskom prvenstvu u vožnji tramvaja natjecat će se 25 timova iz cijelog svijeta u šest različitih disciplina. Ljubitelji javnog prijevoza i međunarodni gosti moći će sudjelovati u slavlju na trgu ispred gradske vijećnice.
You must be logged in to post a comment Login