Bečki Neos ulazi u predizbornu kampanju za gradsko vijeće s dvjema vodećim figurama – Bettinom Emmerling, koja je preuzela ulogu zamjenice gradonačelnika nakon što je Christoph Wiederkehr postao ministar obrazovanja, i Selmom Arapović, šeficom kluba vijećnika.

U intervjuu za Standard, Arapović je iznijela prijedlog koji je izazvao pažnju: broj bečkih okruga bi se mogao smanjiti. “Ne trebamo 23 okružna predstojnika s njihovim zamjenicima. To je previše”, izjavila je, aludirajući na visoke troškove administracije. Dodala je kako je to područje gdje se jasno može uštedjeti – “u politici”.

List Standard pritom je spomenuo mogućnost spajanja pojedinih okruga, na što je Arapović odgovorila afirmativno: “Da. To je sloboda koju imamo.”

Osim smanjenja broja okruga, Neos vidi dodatni prostor za štednju u ukidanju funkcija gradskih vijećnika bez resora, smanjenju stranačkog financiranja te racionalizaciji ulaganja u biciklističku infrastrukturu. Trenutni dug glavnog grada Austrije iznosi oko 15 milijardi eura, pa je, prema Neosu, vrijeme za ozbiljne mjere štednje.

Situacija na bečkom tržištu nekretnina i početkom 2025. godine ostaje vrlo napeta – posebno na tržištu najma, gdje ponuda stanova postaje sve oskudnija, dok se tržište kupnje lagano oporavlja. To pokazuje najnovije izvješće konzultantske kuće za nekretnine EHL.

Unatoč padu kamatnih stopa, broj novih građevinskih projekata ostaje nizak, što dovodi do daljnjeg smanjenja broja završenih stanova. Prema prognozama, broj novogradnji 2025. godine bit će znatno manji nego prethodne godine, osobito kad je riječ o najmu – tu se očekuje pad od preko 50 % u odnosu na 2024. godinu. Pomanjkanje ponude dodatno pogoršavaju političke mjere poput zamrzavanja indeksacije stanarina u starogradnji.

Dok su institucionalni investitori i dalje suzdržani, sve se više projekata koji su prvotno bili planirani za najam preusmjerava u pojedinačnu prodaju. Zbog toga ukupna ponuda stanova za kupnju ostaje relativno stabilna.

Oporavak tržišta stanova za kupnju

Na tržištu kupnje stanova primjetan je oporavak. Kupci koji stanove kupuju za vlastite potrebe, ali i investitori, ponovno su aktivniji, potaknuti padom kamata Europske središnje banke i povoljnijim uvjetima financiranja. U atraktivnijim dijelovima grada cijene blago rastu, a prostor za pregovore o cijeni znatno se smanjio – popusti su sada uglavnom u niskom jednoznamenkastom postotku.

Potražnja za najmom i dalje visoka, cijene snažno rastu

Potražnja za stanovima za najam i dalje je vrlo visoka, a ponuda ne može zadovoljiti potrebe tržišta. Stanovi se često iznajmljuju odmah nakon što ih prijašnji najmoprimci napuste. Posebno u traženim četvrtima srednjeg cjenovnog ranga zainteresirani moraju brzo reagirati.

Najamnine u Beču rastu znatno iznad stope inflacije. Za cijelu 2025. godinu EHL predviđa prosječan rast cijena najma od 5,4 %. U novogradnji je u prvom tromjesečju zabilježen rast od 2,3 % u odnosu na prethodno razdoblje, a i u starijim zgradama najamnine značajno rastu.

Za stanove u vlasništvu očekuje se prosječan godišnji rast cijena od oko 2,2 %, dok u najtraženijim lokacijama u unutarnjim gradskim okruzima cijene po četvornom metru već sada u prosjeku premašuju 7.000 eura.

Prema procjenama EHL-a, broj novogradnji ostat će ispod stvarnih potreba stanovništva barem do 2029. godine. Brza izdavanja građevinskih dozvola nisu izgledna, a nesigurnost među investitorima ostaje velika, ponajviše zbog postojećih i najavljenih zakonskih intervencija poput ograničenja rasta najamnina i indeksacije.

Bečanin Dominik K. (ime promijenjeno) godinama je plaćao previsoku stanarinu za stan u zgradi izgrađenoj prije 1945. godine, smještenoj u bečkoj četvrti Leopoldstadt. Od srpnja 2015. do veljače 2024. stanovao je u stanu od 76 četvornih metara, za koji je početno plaćao glavni najam u iznosu od 530 eura mjesečno, uz dodatnih 130,63 eura za najam namještaja. Tijekom godina glavni najam povećan je za 28 posto.

Nakon završetka najma, Dominik K. prijavio se na „Altbau-Mietencheck” – besplatnu uslugu koju nudi Radnička komora Beč (Arbeiterkammer Wien). Ispostavilo se da je svaki mjesec plaćao oko 150 eura više nego što je zakonom dopušteno. Na temelju toga, ostvario je povrat u iznosu od čak 15.917,80 eura, donosi Heute.

Radnička komora ističe da Dominikov slučaj nije usamljen. Mnogi stanari u starijim zgradama u Beču plaćaju previsoke najamnine jer se vlasnici stanova često ne pridržavaju zakonskih ograničenja. U Beču oko dvije trećine privatnih stanova u starim zgradama potpada pod tzv. „Richtwertmietzins” – zakonski određenu referentnu cijenu najma, no zbog nejasnih zakona, zlouporabe su česte.

U proteklih godinu dana, više od 1.400 osoba koristilo je ovu besplatnu uslugu Radničke komore, a prosječni povrat iznosio je oko 5.000 eura. Osim povrata novca, mnogima je smanjena i buduća najamnina. Trenutno je više od 300 slučajeva u postupku pred sudovima ili miriteljskim tijelima.

Za više informacija dostupna je telefonska linija Radničke komore: 01/501 65-1343 (ponedjeljak do petak od 8 do 12 sati, utorkom i od 15 do 18 sati).