Austrija
MLADEN MIKIĆ, PREDSJEDNIK HSKD RAŠČICA BEČ: ‘Ostaje veliko pitanje koliko će KUD-ova ‘preživjeti’ ovu pandemiju’!
Hrvatsko sportsko i kulturno društvo Raščica Beč osnovano je još 1993. godine i jedno je od najstarijih hrvatskih društava u Beču. Mnogobrojne plesače pa i upravu ovog vrijednog društva na čelu s predsjednikom Mladenom Mikićem zadesila je nedaća s korona virusom pa već nekoliko mjeseci su bez aktivnog rada i proba, a i daljnje budućnost je neizvjesna.
Mladen Mikić je sportski i kulturni djelatnik, a iza njega je već tri desetljeća neumornog društvenog rada u Beču te je zasigurno prepoznatljivo ime mnogobrojnim bečkim Hrvatima.
Na žalost, svi su KUD-ovi u istoj, dosta teškoj situaciji kao i mi. Znamo da neki KUD-ovi koji imaju vlastite prostorije pa su sredstva namicali od najma prostorija prigodom proslava rođendana i sl., sada tu mogućnost nemaju. Jedan nas je KUD manje, a ostaje jako otvoreno pitanje koliko će nas “preživjeti” ovu pandemiju. Nakon 5-6 mjeseci teško će nam biti vratiti se u uobičajeno stanje. Mi u Raščici smo to stanje i testirali pa smo nakon svršetka školske godine imali završnu proslavu. Svake godine idemo u Tulln na jezero, a ove smo godine imali iznenađujuće puno naših članova. Skupilo ih se 90-tak pa nam je i to bio pokazatelj da su se članovi, naša djeca zaželjela aktivnosti. No, po sadašnjim mjerama koje su na snazi teško možemo nastaviti s probama. Jer, kako plesati ako se ne smijete hvatati za ruke i kako držati rastojanje? Ne daj Bože da na nekoj našoj probi netko unese ili dobije virus pa ćemo se svi skupa hvatati za glavu i postavljati pitanja tko je dozvolio održavanje proba i sl. Za sada mirujemo, a planiramo početkom školske godine krenuti s aktivnosti, jasno ako za to uopće bude temeljnih preduvjeta i ako nam zakon bude dozvoljavao, pojašnjava Mikić.
Ovo ljeto su također planirali nastaviti tradiciju odlaska na more, u Hrvatsku, ali je i taj lijep projekt kojega običavaju prakticirati već pet godina morao biti otkazan.
– U Crikvenici sam bio jedno ljeto na službenom putu i vidio kako na gradskom trgu igraju Slovaci i Mađari prezentirajući svoju tradiciju i običaje u Hrvatskoj. Tako sam došao na ideju razgovarati s osobama koji vode turističke zajednice, ponuditi im da naš KUD dođe prezentirati našu tradiciju misleći kako će to turistima koji dolaze u Hrvatsku biti puno zanimljivije. Već pet godina tako obilazimo Jadran, a prošle smo godine bili u Rovinju te je to doista cijelom našem KUD-u bilo jedno nezaboravno iskustvo. Tada smo uočili da naša djeca koja su ovdje rođena slabo poznaju Hrvatsku pa pitaju gdje je Knin ili Nin i je li to blizu ili isto. Tako da ovaj projekt ima velike prednosti i svakako ćemo ga nastaviti, – kaže MIkić.
No za spomenuti projekt nisu oduševili Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji im nije izašao u susret ni financirati autobus, odnosno ni minimalno vrednovati sve ove njihove vrijedne napore.
– Iduće godine opet planiramo isto, odlazak u Zadar ili negdje drugdje, a i ponovo ćemo se prijaviti na natječaj Državnog ureda, a na njima je da odluče. Mi vjerujemo kako smo našim aktivnostima pomoć zaslužili. Živimo od vlastitih sredstava, članarine, sponzora, pomoći roditelja i godišnjih zabava koje organiziramo. Tako već 27 godina! I nije lako. Živjet će HSKD Raščica i s novcem i bez novca Ureda iz Hrvatske. Pomoć iz Zagreba mi doživljavamo kao priznanje rada, a ne kao temeljna sredstva od kojih bismo mi mogli živjeti. Na Upravi uvijek kažemo kako ćemo iznovice predati dokumentaciju za natječaj. To bi bilo više priznanje našeg rada i spoznaja da netko u Hrvatskoj i misli na nas ovdje. Osobno mi je nejasna ta raspodjela sredstava, zaključuje Mikić naglašavajući na kraju kako hrvatskim udrugama u Austriji napokon treba jedna krovna organizacija koja će se zalagati za sve njihove projekte, biti im stvarna pomoć u sastavljanju projekata i sl.
– Pa nije udruga i aktivnost od bala do bala, od zabave do zabave. To je rad svakoga dana. Zato je nasušna potreba prave, istinske krovne organizacije koja ima prostor i resurse i koja bi nam doista bila od koristi, – pojašnjava Mladen Mikić.
T.N.
Foto: Kroativ I Facebook – HSKD Raščica Beč
Austrija
Austrija: Očekuje se značajno povećanje mirovina od 2025.
Prema trenutnoj prognozi, mirovine će vjerojatno ponovno značajno porasti od 2025. godine. Nakon ovogodišnjeg povećanja od 9,7 posto, od siječnja 2025. dolazi faktor prilagodbe od 4,9 posto.
Zbog kontinuirano visoke stope inflacije – Austrija je s 4,1 posto u ožujku imala treću najvišu inflaciju u eurozoni – mirovine bi također mogle značajno porasti od sljedeće godine.
Mirovine su već za ovu 2024. godinu povećane za 9,7 posto zbog krize cijena i visoke inflacije. Temelj za to je tekuća inflacija od kolovoza prethodne godine do srpnja prethodne godine. Za nadolazeću 2025. godinu, gleda se stopa inflacije od kolovoza 2023. do srpnja 2024.
Uzimajući u obzir predviđanja WIFO-a i OeNB-a, to bi moglo rezultirati faktorom usklađivanja mirovina od 4,9 posto. O tome je nedavno izvijestio i Kronenzeitung. Inflacija je trenutno u prosjeku 5,34 posto od kolovoza 2023. do ožujka 2024.
| mtl. Pension 2024 | Erhöhung | mtl. Pension 2025 |
|---|---|---|
| 1.600,00 Euro | + 78,40 Euro | 1.678,40 Euro |
| 1.800,00 Euro | + 88,20 Euro | 1.888,20 Euro |
| 2.000,00 Euro | + 98,00 Euro | 2.098,00 Euro |
| 2.200,00 Euro | + 107,80 Euro | 2.307,80 Euro |
| 2.500,00 Euro | + 122,50 Euro | 2.622,50 Euro |
Austrija
‘Prevarantski parking u Beču’: Za okretanje automobila kazna od 595 eura
Prevaranti na parkiralištima nastavljaju zarađivati na nesavjesnim vozačima. Sada je novi slučaj izazvao uzbuđenje u gradu Beču.
Parkiralište u Franz-Eduard-Matras-Gasse već ima upitnu slavu u Beču. Upravljač betonare već godinama šalje jezive zahtjeve vozačima koji se u slijepoj ulici okreću i na nekoliko sekundi prođu kroz njegovo imanje. Austrijski dnevni list “Heute” je nekoliko puta u prošlosti izvještavao o spletkama onih koji stoje iza njega.
Unatoč medijskoj pozornosti, poslovni model s tužbama za ometanje posjeda očito se sretno nastavlja. Kako sada javlja čitatelj “Heute”, i njemu je stiglo jedno od sumnjivih odvjetničkih pisama. U mraku je okrenuo Škodu – a sada ga je navodno ometanje vlasništva koštalo nevjerojatnih 595 eura.
On sam ne vidi potrebu za uplatom iznosa te se sada posavjetovao s odvjetnikom. Sada Bečanin riskira jer bi tužba koštala onoliko koliko je i navodna kazna.
“Heute” je razgovarao s odvjetnikom ÖAMTC-a Nikolausom Authriedom o užasnim zahtjevima za novcem. Prema Authriedu, ovaj pristup je zakonski dopušten, ali više nije razmjeran.
“Navođenje navodnih troškova postupka jednostavno nije točno i krajnje je dvojbeno”, kritizira odvjetnik. Hrabrije žrtve mogu pokušati prebaciti manji iznos i nadati se da tužbe neće biti. Ali za to nema jamstva.
Austrija
Austrija: Vlasti žele imati mogućnost nadziranja aplikacija za slanje poruka
Kako je “Heute” izvijestio u petak ujutro, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) već je predstavio poseban nacrt zakona za nadzor usluga slanja poruka – uključujući WhatsApp, Telegram ili Signal.
Uprava za državnu sigurnost i obavještajne poslove (DSN) već mjesecima poziva na snažnija sredstva u borbi protiv špijunaže i terorizma u Austriji. Prema najnovijem nacrtu zakona, istražiteljima bi bilo dopušteno hakirati mobitele ili računala osumnjičenih terorista ili stranih agenata pomoću posebnog programa u slučaju opasnosti.
Toliko o planovima. U praksi bi se implementacija mogla pokazati znatno težom: “Svi se stručnjaci slažu da tehnički nije moguće nadzirati messenger usluge bez pristupa cijelom sustavu”, kritizirao je NEOS-ov glasnogovornik za zaštitu podataka Nikolaus Scherai. Političar se pozvao na odluku Ustavnog suda iz 2019., koji je utvrdio da je “savezni trojanac” neustavan.
Scherak je Karnerov pristup sažeo na sljedeći način: “Ministar unutarnjih poslova ili ne poznaje ni pravnu situaciju ni nalaze Ustavnog suda ili ga jednostavno nije briga ni za jedno ni za drugo.”
IT stručnjak i direktor Epicenter.works Thomas Lohninger upozorio je u lunchtime journalu Ö1 na “kritične sigurnosne rupe” koje se neće zatvoriti na poticaj država. To bi mogli iskoristiti kriminalci i državni akteri – Lohninger spominje, na primjer, Sjevernu Koreju – kako bi prouzročili “vrlo veliku štetu”. Špijunske tvrtke mogle bi kupiti takve sigurnosne rupe i prodati ih državama, rekao je stručnjak.
Lohninger je također skeptičan glede potrebnog naloga Saveznog upravnog suda i angažmana službenika za pravnu zaštitu predviđenog nacrtom zakona. Vrlo tehnička mjera poput hakiranja pametnih telefona uključuje tehničku osposobljenost koja se mora održavati neovisnim nadzorom.
Zeleni se boje da bi iskorištavanje sigurnosnih rupa u operativnim sustavima mobilnih telefona ili pojedinačnih aplikacija moglo otvoriti ista vrata kriminalcima. Ministarstvo pravosuđa, koje vodi koalicijski partner VP, do sada je odbijalo instalirati zlonamjerni softver zbog ustavnih problema. Dogovor između ÖVP-a i Zelenih prije jesenskih izbora stoga se smatra vrlo malo vjerojatnim.
You must be logged in to post a comment Login