Austrijska rasprava o mirovinskom sustavu ponovno se zahuktava. Direktor Ekonomskog instituta WIFO Gabriel Felbermayr u emisiji „ORF-Pressestunde“ iznio je prijedloge koji bi mogli značajno utjecati na buduću dob odlaska u mirovinu. Smatra da bi cilj trebao biti da ljudi doista rade sve do zakonske dobi za umirovljenje, ali i da bi se dugoročno trebalo razmotriti njezino povećanje na 67 godina.

Felbermayr: Dob za mirovinu trebala bi se povećati

Prema Felbermayru, Austrija u međunarodnoj usporedbi zaostaje kada je riječ o dobi odlaska u mirovinu. Zbog toga smatra da bi trebalo otvoriti raspravu o postupnom povećanju granice na 67 godina.

Istodobno, direktor WIFO-a podržava ideju da se dob umirovljenja više poveže s brojem godina provedenih u radu. Takav model već zagovara tirolski guverner Anton Mattle iz ÖVP-a, a Felbermayr ga smatra važnim doprinosom raspravi.

Ipak, smatra da bi za osobe koje su dulje studirale trebalo uvesti minimalan broj godina tijekom kojih su uplaćivali doprinose. Time bi se, prema njegovu mišljenju, približili prosjeku osobe koja je počela raditi već s 15 godina.

Mirovina bi se mogla vezati uz očekivani životni vijek

Felbermayr ide i korak dalje. Ako bi se dob odlaska u mirovinu sustavno povezala s očekivanim životnim vijekom, granica bi, smatra, u budućnosti mogla biti i viša od 67 godina.

Takva reforma, međutim, prema njegovu mišljenju mora uključivati i poticaje poslodavcima za zapošljavanje starijih radnika. Kao jednu od mogućnosti spomenuo je model „bonus-malus“, kojim bi se poslodavce financijski poticalo ili penaliziralo ovisno o njihovom odnosu prema starijim zaposlenicima.

Felbermayr pritom naglašava da se kod reforme mirovinskog sustava mora voditi računa i o mlađim generacijama. Smatra da bi eventualne promjene morale biti „poštene i uravnotežene“, jer bi bilo neodgovorno ne poduzeti ništa i dopustiti da se vrijednost mirovina postupno smanjuje.

WIFO očekuje novi rast inflacije

Jedna od tema razgovora bila je i gospodarska situacija u Austriji, posebno posljedice krize na Bliskom istoku.

Felbermayr upozorava da se rast cijena energenata ponovno može snažno odraziti na inflaciju. Cijena barela nafte Brent nakratko je premašila 110 dolara, dok je poskupio i plin.

Zbog toga šef WIFO-a smatra da bi inflacija tijekom godine mogla premašiti 3,2 posto. Procjenu Austrijske narodne banke od oko tri posto smatra previše opreznom.

Kada je riječ o zalihama plina, Felbermayr je ipak pokušao smiriti zabrinutost uoči početka sezone grijanja. Prema njegovim riječima, Austrija je u tom pogledu u boljoj situaciji od europskog prosjeka.

Gorivo bi moglo ostati skupo

Felbermayr podržava Vladinu mjeru ograničavanja cijena goriva, iako priznaje da je njezin učinak relativno malen – oko 1,9 centa po litri.

Istodobno upozorava da bi dodatne intervencije države u cijene mogle biti vrlo skupe, posebno u trenutnoj situaciji austrijskog proračuna.

Prijedlog FPÖ-a da se ukine CO₂ namet smatra teško provedivim. Prema njegovu mišljenju, takva bi mjera povećala javni dug, a time potencijalno i kamatne troškove države.

Snižavanje PDV-a na prehrambene proizvode moglo bi, smatra, donekle smanjiti inflaciju, ali samo po sebi ne bi bilo dovoljno za povratak inflacije prema ciljanih dva posto.

Kako odvojiti cijenu struje od plina?

Kao jedno od dugoročnih rješenja Felbermayr vidi promjenu načina na koji se formiraju cijene električne energije.

Posebno bi trebalo pronaći način da se nagli rast cijene plina manje prelijeva na cijenu električne energije. Kao mogući primjer spomenuo je model koji se primjenjuje na Pirinejskom poluotoku.

Austrijsko gospodarstvo i dalje bez snažnog oporavka

Kada je riječ o gospodarskom rastu, šef WIFO-a ne očekuje veliki preokret. Prognozu rasta od samo 0,5 posto smatra ipak previše pesimističnom.

Glavni problem austrijskog gospodarstva vidi u slabom rastu produktivnosti. Smatra da je potrebno poboljšati uvjete poslovanja, olakšati ulaganja i pokretanje novih poduzeća te provesti širu reformsku agendu u kojoj bi važnu ulogu trebala imati i Europska unija.

Problemi automobilske industrije, posebice kriza Volkswagena, dodatno bi mogli pogoditi Austriju. Domaći dobavljači automobilskih dijelova snažno su povezani s proizvodnjom vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, čiji se udio postupno smanjuje.

Felbermayr smatra da je taj problem u Austriji uglavnom regionalno koncentriran te da će pogođenim područjima trebati posebna rješenja. Kao jednu od mogućnosti spomenuo je i obrambenu industriju, iako je upozorio da njezin razvoj ograničavaju strogi propisi i kontrole.

Štednja za djecu uz porezne olakšice

U razgovoru se dotaknuo i prijedloga kancelara Christiana Stockera da roditelji za svoju djecu mogu ulagati novac na porezno oslobođeni račun do njihove 18. godine. Kao mogući početni iznos spominjalo se 500 eura.

Felbermayr ideju načelno smatra dobrom s pedagoškog stajališta, ali postavlja pitanje njezina financiranja.

Prema njegovim informacijama, početni iznos već je uzet u obzir u proračunskim planovima Ministarstva financija, dok porezno oslobođenje prihoda od kapitala nije bilo predviđeno.

Šef WIFO-a pritom upozorava da bi takva mjera u sadašnjem obliku prvenstveno mogla koristiti imućnijim obiteljima. Kao moguću prilagodbu predlaže smanjenje godišnjeg iznosa od 5.000 eura koji bi bio potreban za ostvarivanje porezne pogodnosti, čime bi se mjera mogla učiniti dostupnijom širem krugu građana.