Nova studija Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF) pokazuje jasne stavove građana o tome što smatraju ključnim za uspješnu integraciju doseljenika. Većina ispitanika naglašava poštovanje zakona i austrijskih vrijednosti, dobro poznavanje njemačkog jezika te financijsku samostalnost.

Rezultate istraživanja predstavila je ministrica za integraciju Claudia Bauer (ÖVP), koja je iz njih izvukla i konkretne političke zaključke. Među najavljenim mjerama su uvođenje obveznije integracije te zakonske promjene povezane s političkim islamom.

Za dobru integraciju ključni su jezik, posao i vrijednosti

Oko tri četvrtine ispitanih smatra da je osoba dobro integrirana ako poštuje zakone i pravila te prihvaća vrijednosti austrijskog društva.

Oko 70 posto građana kao važan uvjet navodi dobro znanje njemačkog jezika. Otprilike isti udio očekuje da osoba koja živi u Austriji može sama osigurati sredstva za vlastiti život.

Ministrica Bauer rezultate je sažela u tri riječi: „njemački, posao i vrijednosti“.

Prema njezinu tumačenju, dosadašnji model previše se oslanjao na dobrovoljno sudjelovanje u integracijskim tečajevima. Budući da polovica ispitanih smatra kako se većina izbjeglica ne trudi dovoljno integrirati, ministrica smatra da bi integracija trebala uključivati i jasne obveze.

Takav pristup trebao bi biti ugrađen u planirani zakon o obveznoj integraciji.

Politički islam među najvećim društvenim brigama

Istraživanje pokazuje i snažnu zabrinutost građana zbog političkog islama. Čak 52 posto ispitanika smatra da on negativno utječe na suživot u Austriji.

Time se politički islam našao gotovo na istoj razini kao ratovi i terorizam, koje također navodi 52 posto ispitanih. Najviše zabrinutosti izazivaju lažne vijesti, koje kao negativan utjecaj navodi 54 posto građana.

Veliki migracijski valovi predstavljaju problem za 51 posto ispitanika. Društvene mreže i desni ekstremizam navodi 45 posto građana, dok 44 posto kao izvor napetosti vidi sukobe među političkim strankama.

Zabrinutost je u porastu i kada je riječ o digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji. Taj je odgovor navelo 28 posto ispitanih.

Vlada zbog toga priprema zakonske promjene kojima bi se, prema najavama ministrice, trebalo ograničiti djelovanje političkog islama. Promjene bi trebale obuhvatiti i propise koji uređuju rad udruga, pravo na okupljanje te vjerske zajednice.

Većina problematičnim smatra i marame za djevojčice mlađe od 14 godina

Rezultati istraživanja pokazuju i snažan stav građana kada je riječ o pravima žena i djevojčica.

Čak devet od deset ispitanika nasilje počinjeno u ime „časti“ smatra ozbiljnim problemom. Više od 80 posto građana problematičnim smatra pritisak na žene i djevojke da se ponašaju na „čedan“ način.

Gotovo dvije trećine ispitanih smatra da je nošenje marame kod učenica mlađih od 14 godina problematično.

Ministrica Bauer upravo u tom kontekstu ističe nedavno uvedenu zabranu nošenja marama za djevojčice mlađe od 14 godina u školama, zajedno s pratećim mjerama.

Najveće napetosti između domaćeg stanovništva i doseljenika

Kada su ispitanici upitani između kojih društvenih skupina postoje najveće napetosti, 56 posto navelo je odnos između domaćeg stanovništva i doseljenika.

Na drugom mjestu su političke podjele između ljevice i desnice, koje kao izvor napetosti vidi 50 posto ispitanih. Razlike između siromašnih i bogatih navodi 40 posto građana.

Rezultati tako pokazuju da su migracije i integracija među temama koje značajno oblikuju percepciju društvenih odnosa u Austriji.

Autor studije upozorava na političko tumačenje rezultata

Autor istraživanja, profesor Bretschneider, pritom upozorava da studija nije napravljena kako bi objasnila širi politički zaokret prema desnici u Europi.

Za takav zaključak, smatra, bile bi potrebne zasebne političke analize. Kao posebno zanimljiv trend istaknuo je sve izraženiji osjećaj da je kulturni identitet ugrožen, kao i percepciju sve veće raznolikosti austrijskog društva.

Bretschneider također upozorava da se iz rezultata istraživanja ne bi trebali automatski izvlačiti konkretni politički potezi. Studija, kako ističe, prije svega pokazuje gdje se nalaze društvene napetosti i problemi, dok je na politici da odluči kako će na njih odgovoriti.