Nova zabrana nošenja marama za djevojčice mlađe od 14 godina u austrijskim školama počela se primjenjivati, a već prvog dana pojavili su se prvi slučajevi nepridržavanja pravila. Istodobno je Ustavnom sudu podnesen prvi zahtjev za ukidanje sporne odredbe.

Prvi dan škole donio i prve prekršaje

Zabrana nošenja marama u austrijskim školama stupila je na snagu početkom rujna, a s početkom nastave u Beču, Donjoj Austriji i Gradišću počela se prvi put primjenjivati u svakodnevnom školskom životu.

U pojedinim bečkim školama već su zabilježeni slučajevi nepridržavanja novog zakona. Prema izvještajima s terena, dio učenica i njihovih obitelji protivi se novim pravilima.

Posebno je bilo napeto u jednoj privatnoj islamskoj osnovnoj školi u Beču, gdje su pojedine učenice prvog dana nastave nastavile nositi marame unatoč zabrani.

Škole pokušavaju izbjeći dodatne napetosti

U nekim školama navodno je dogovoreno da se eventualni slučajevi kršenja zabrane rješavaju što diskretnije.

U slučaju da učenica dođe u školu s maramom, ravnateljstvo bi trebalo biti obaviješteno, nakon čega bi ono preuzelo daljnje postupanje. Time se želi izbjeći da pojedinačni nastavnici sami ulaze u sukobe s učenicama i njihovim roditeljima.

Predviđeno je da se najprije razgovara s učenicom, a zatim i njezinim roditeljima. Ako se zabrana i dalje ne bude poštovala, moguće su novčane kazne u iznosu od 150 do 800 eura.

Prvi zahtjev za ukidanje zabrane već pred Ustavnim sudom

Istodobno s početkom primjene zakona pokrenuta je i pravna bitka.

Kako je za austrijski list Presse potvrdila glasnogovornica Ustavnog suda, zaprimljen je prvi zahtjev za ukidanje odredbe kojom se regulira zabrana, odnosno članka 43a Zakona o školskom obrazovanju.

Zahtjev su podnijele dvije maloljetne učenice iz Donje Austrije zajedno sa svojom majkom.

Takav postupak moguć je kada određena zakonska odredba izravno utječe na podnositelja zahtjeva. Pritom nije nužno da je kazna zbog kršenja zakona već izrečena.

Prethodni pokušaji bili su odbačeni

Ovo nije prvi pokušaj osporavanja zabrane pred Ustavnim sudom. Još u ožujku pet učenica u dobi od devet do 12 godina, zajedno sa svojim roditeljima, pokušalo je individualnim zahtjevima osporiti tada najavljenu regulativu.

Ustavni sud tada je njihove zahtjeve odbacio kao nedopuštene. Ključni problem bio je u tome što zabrana još nije bila stupila na snagu, pa učenice u tom trenutku nisu bile izravno pogođene spornom odredbom.

Budući da je zakon od početka rujna na snazi, situacija je sada drugačija.

Sindikat učitelja ne bilježi masovna kršenja

Paul Kimberger, čelnik austrijskog sindikata učitelja, izjavio je da zasad nema informacija o široko rasprostranjenom kršenju zabrane.

Prema njegovim riječima, čini se da su pripreme i razgovori koje su škole vodile s obiteljima prije početka nastave imali određeni učinak. Brojna su ravnateljstva tijekom školskih praznika razgovarala s obiteljima učenica na koje se nova pravila odnose.

Ipak, Kimberger smatra da bi situacija bila drugačija ako bi došlo do koordiniranog kršenja zakona od strane većeg broja obitelji ili cijelih zajednica. U takvim slučajevima, prema njegovu mišljenju, odgovornost više ne bi trebala biti na školama, već bi trebale reagirati nadležne državne institucije.