Iako je novi europski sustav azila tek nedavno stupio na snagu, u Bruxellesu se već raspravlja o dodatnom pooštravanju pravila. Među prijedlozima su brže deportacije, ukidanje supsidijarne zaštite i uvođenje godišnje gornje granice za prihvat izbjeglica.
Europska unija mogla bi uskoro ponovno mijenjati svoju migracijsku politiku. Prema informacijama njemačkog lista Bild, vodeća politička grupacija u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP), zalaže se za dodatno pooštravanje azilnih pravila, iako je novi Zajednički europski sustav azila (GEAS) tek nedavno počeo s primjenom.
Glavni cilj novih prijedloga je ubrzati povratak osoba koje nemaju pravo na međunarodnu zaštitu te dodatno ograničiti mogućnosti ostanka u državama članicama Europske unije.
Njemačka i Austrija traže stroži pristup
Prema dostupnim informacijama, najveći zagovornici novih mjera su Njemačka i Austrija.
Jedan od prijedloga predviđa mogućnost vraćanja tražitelja azila već na vanjskim granicama Europske unije ako dolaze iz sigurnih trećih zemalja, poput Turske. Također se predlaže da se osobe kojima je odobrena zaštita vrate u matične zemlje čim se sigurnosna situacija ondje stabilizira.
Na meti i supsidijarna zaštita
Posebnu pozornost izazvao je prijedlog ukidanja instituta supsidijarne zaštite.
Riječ je o obliku međunarodne zaštite za osobe koje ne ispunjavaju uvjete za azil, ali bi se povratkom u domovinu suočile s ozbiljnom opasnošću, primjerice zbog rata ili oružanog sukoba.
Zagovornici izmjena smatraju da velik broj osoba ostaje u Europskoj uniji i nakon što razlozi zbog kojih su dobili zaštitu više ne postoje.
Weber: Vrijeme je za obnovu vlastitih država
Predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber poručio je kako bi osobe koje su dobile privremenu zaštitu nakon završetka sukoba trebale pomoći u obnovi svojih država.
Naglasio je kako bi se predložene promjene prvenstveno odnosile na buduće migracijske krize i nove zahtjeve za azil.
Predlaže se godišnja kvota od 300.000 izbjeglica
Njemački zastupnik CDU-a Detlef Seif smatra da Europska unija treba uvesti gornju granicu za prihvat izbjeglica.
Prema njegovom prijedlogu, države članice zajedno bi godišnje primale najviše 300.000 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, uz uvjet da ne predstavljaju sigurnosni rizik.
Istodobno smatra da treba spriječiti, kako navodi, zlouporabu azilnog sustava iz ekonomskih razloga.
Planiraju se centri za povratak izvan Europske unije
Među prijedlozima nalazi se i uspostava centara za povratak migranata u trećim državama, poput Ruande ili Uzbekistana.
Zagovornici smatraju da bi takvi centri ubrzali postupke deportacije i smanjili pritisak na zemlje članice Europske unije.
Konačna odluka još nije donesena
Za sada se radi o političkim prijedlozima koji tek trebaju proći zakonodavni postupak.
Kako bi promjene stupile na snagu, Europska komisija prvo mora pripremiti odgovarajuće zakonske prijedloge, nakon čega ih moraju odobriti Europski parlament i države članice Europske unije.
