Njemačka se posljednjih mjeseci suočava s nizom izazova – od usporenog gospodarskog rasta i političkih nesuglasica do sve izraženijeg nezadovoljstva građana. Poraz nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu dodatno je pojačao osjećaj razočaranja u zemlji koja je desetljećima navikla na uspjehe i na terenu i izvan njega.
Njemačka je ispala s Mundijala nakon poraza od Paragvaja, a reakcija kancelara Friedricha Merza izazvala je burne rasprave u javnosti.
Merzova poruka izazvala val kritika
Nakon ispadanja reprezentacije, kancelar Friedrich Merz na društvenoj mreži X zahvalio je nogometašima na borbenosti i timskom duhu te poručio kako je cijela zemlja ponosna na njih.
Međutim, umjesto pozitivnih reakcija, njegova objava izazvala je brojne kritike.
Politički protivnici ocijenili su da je takva poruka potpuno promašila raspoloženje javnosti, dok su pojedini zastupnici i komentatori poručili da kancelar pokazuje gubitak osjećaja za stvarnost.
Oporba iskoristila priliku za napad
Posebno oštre kritike stigle su iz redova oporbe.
Predstavnici AfD-a usporedili su Merzovu reakciju s načinom na koji, prema njihovim tvrdnjama, pokušava prikazati uspješnom i vlastitu politiku unatoč slabim rezultatima.
Kritike su stigle i iz drugih političkih opcija, koje smatraju da vlada nije dovoljno odlučna u rješavanju gospodarskih i društvenih problema.
Popularnost vlade na rekordno niskoj razini
Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, zadovoljstvo radom njemačke vlade palo je na najnižu razinu od njezina formiranja.
Samo oko 13 posto građana pozitivno ocjenjuje rad kancelara Friedricha Merza, što predstavlja jedan od najslabijih rezultata koje je jedan njemački kancelar zabilježio tijekom mandata.
Istodobno, konzervativna koalicija CDU/CSU bilježi pad potpore, dok krajnje desni AfD nastavlja jačati i prema pojedinim anketama ima veću potporu birača od Unije.
Njemačko gospodarstvo pod pritiskom
Osim političkih problema, Njemačka se suočava i s izazovima u gospodarstvu.
Stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajno usporavanje najvećeg europskog gospodarstva moglo imati posljedice i za ostatak Europske unije, budući da Njemačka ostaje jedan od ključnih pokretača europske ekonomije.
Sve glasnije se traže reforme koje bi potaknule gospodarski rast, smanjile administrativna opterećenja te povećale konkurentnost poduzeća.
Vlada predstavila paket reformi
Kako bi pokušala zaustaviti pad potpore, njemačka vlada ovoga je tjedna predstavila opsežan paket od 34 reforme.
Mjere obuhvaćaju promjene mirovinskog sustava, porezna rasterećenja, reformu tržišta rada i smanjenje birokracije.
Plan predviđa postupno povećanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu od 2032. godine, dok bi mogućnost ranijeg umirovljenja bez umanjenja mirovine nakon 45 godina staža bila ukinuta zbog velikih troškova za državni proračun.
Istodobno vlada planira porezna rasterećenja za građane sa srednjim i nižim primanjima, povećanje dječjih naknada te dodatne olakšice kroz sustav poreza na dohodak.
Hoće li reforme vratiti povjerenje građana?
Kancelar Merz poručuje da predstavljene mjere nisu jednokratno rješenje, već početak dugoročnog procesa modernizacije države.
Hoće li najavljene reforme biti dovoljne za zaustavljanje političkog pada vladajuće koalicije i ponovno jačanje njemačkog gospodarstva, pokazat će naredni mjeseci.
Za sada ostaje činjenica da je vlada, nakon dugotrajnih političkih prijepora, ipak predstavila konkretne mjere. Hoće li one vratiti povjerenje birača ili dodatno ojačati oporbu, jedno je od ključnih pitanja njemačke politike u razdoblju koje slijedi.
