Novo istraživanje u Austriji pokazuje jasnu povezanost između znanja njemačkog jezika, zapošljavanja i društvene uključenosti doseljenika. Rezultati ankete Statistik Austrije, provedene po nalogu Saveznog kancelarstva i Austrijskog integracijskog fonda, pokazuju da se integracija najbrže odvija ondje gdje ljudi rano uče njemački, koriste ga u svakodnevici i što prije ulaze na tržište rada.
Istraživanje je provedeno u dva vala, među ukupno gotovo 8.000 ispitanika migrantskog podrijetla, a obuhvatilo je i usporednu skupinu osoba rođenih u Austriji.
Njemački jezik ključan u svakodnevici i na poslu
Rezultati pokazuju da redovita upotreba njemačkog jezika znatno ubrzava njegovo usvajanje. Među osobama koje na poslu gotovo isključivo govore njemački, 83 posto navodi da su im se jezične vještine osjetno poboljšale.
Ako se uz njemački redovito koristi i drugi jezik, taj udio pada na 65 posto. Kod osoba koje u radnoj svakodnevici uglavnom ili isključivo govore neki drugi jezik, poboljšanje njemačkog navodi oko 38 posto ispitanika.
Još je izraženija razlika u privatnom životu. Među osobama koje kod kuće pretežno govore njemački, 91 posto prijavljuje napredak u znanju jezika.
Dob dolaska također ima važnu ulogu. Doseljenici koji su u Austriju došli kao djeca znatno češće navode napredak u njemačkom jeziku, njih 95 posto. Kod osoba koje su doselile u dobi od 45 do 59 godina taj udio iznosi 33 posto.
Rad prije dolaska olakšava posao u Austriji
Istraživanje pokazuje da prethodno radno iskustvo znatno povećava izglede za zapošljavanje u Austriji. Među osobama koje su radile i prije doseljenja, 91 posto bilo je zaposleno i u Austriji. Kod onih bez ranijeg radnog iskustva taj udio iznosi 76 posto.
Posebno visoka zaposlenost zabilježena je kod osoba koje su u Austriju došle upravo zbog posla. Među njima je 95 posto već bilo radno aktivno u zemlji.
Kod osoba koje su došle zbog bijega i azila, zaposlenost je niža i iznosi 77 posto. Kod osoba koje su doselile zbog obitelji taj udio iznosi 79 posto, a kod onih koje su došle zbog partnerstva 90 posto.
Razlike su vidljive i u brzini ulaska na tržište rada. Među osobama koje su doselile zbog posla, 86 posto pronašlo je prvi posao u Austriji unutar 12 mjeseci. Kod osoba koje su došle kao izbjeglice taj udio iznosi 46 posto.
Žene s djecom rjeđe rade
Podaci pokazuju i razlike između muškaraca i žena. U trenutku ispitivanja 92 posto muškaraca već je bilo zaposleno u Austriji, dok je kod žena taj udio iznosio 82 posto.
Razlike su posebno izražene među osobama koje su došle kao izbjeglice. Primjerice, među muškarcima iz Sirije 76 posto bilo je zaposleno, dok je kod žena taj udio oko 50 posto. Slični obrasci zabilježeni su i kod osoba iz Afganistana i Somalije.
Djeca u kućanstvu snažnije utječu na zaposlenost žena nego muškaraca. Žene s djecom mlađom od 15 godina imaju 18 posto manju vjerojatnost da su bile zaposlene u Austriji u odnosu na muškarce. Kod žena koje su došle kao izbjeglice ta razlika raste na 22 posto.
I kod ulaska na tržište rada muškarci su u prednosti. Prvi posao u Austriji unutar 12 mjeseci pronašlo je 76 posto muškaraca, dok je kod žena taj udio 58 posto.
O istraživanju
Istraživanje je provedeno 2024. i 2025. godine. Prvi val bio je usmjeren na znanje njemačkog jezika i usvajanje jezika, a drugi na zapošljavanje i sudjelovanje na tržištu rada.
Obuhvaćeni su doseljenici iz Afganistana, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Srbije, Sirije, Turske, Ukrajine, Ruske Federacije i drugih zemalja. Sudjelovale su osobe starije od 16 godina, s najmanje 12 mjeseci boravka u Austriji.
