Austrijska vlada ulazi u završnicu pregovora o proračunu za 2027. i 2028. godinu, a iako je glavni paket štednje u velikoj mjeri dogovoren, nekoliko važnih točaka i dalje izaziva napetosti unutar koalicije.
Ministar financija Markus Marterbauer u srijedu bi u parlamentu trebao predstaviti proračun, no do zadnjeg trenutka ostaju otvorena pitanja oko financiranja stranaka i mjera vezanih uz austrijski zavod za zapošljavanje AMS.
Spor oko financiranja stranaka
Jedno od najosjetljivijih pitanja odnosi se na državno financiranje političkih stranaka. Iako se u javnosti ponavlja kako svi moraju dati doprinos konsolidaciji proračuna i kako treba štedjeti unutar sustava, vladajuće stranke nisu suglasne oko toga treba li smanjiti ili povećati izdvajanja za stranke.
Stranačko financiranje ove godine iznosi 38 milijuna eura, jednako kao i prošle godine, jer je planirano usklađivanje s inflacijom bilo zaustavljeno. Od tog iznosa FPÖ je dobio 11,6 milijuna eura, ÖVP 10,6 milijuna eura, SPÖ 8,5 milijuna eura, Neos 3,9 milijuna eura, a Zeleni 3,5 milijuna eura.
Neos se u idućem proračunu zalaže za smanjenje stranačkog financiranja, navodno za ukupno pet milijuna eura. ÖVP i SPÖ, s druge strane, žele povećanje izdvajanja.
Prema informacijama iz pregovaračkih krugova, usklađivanje s inflacijom od oko tri posto više nije na stolu, ali se razgovara o povećanju od približno jedan posto. To bi iznosilo oko 380.000 eura. ÖVP bi s takvim rješenjem mogao živjeti, SPÖ bi bio spreman pristati, dok Neos to odbija.
Oporba kritizira mogućnost bilo kakvog povećanja stranačkog novca, osobito u trenutku kada se najavljuje zamrzavanje obiteljskih naknada i rezovi koji pogađaju umirovljenike.
Sukob oko sezonskog slanja radnika na AMS
Druga sporna točka odnosi se na takozvano “parkiranje” radnika na AMS-u. Riječ je o praksi u kojoj tvrtke, osobito sezonske u građevinarstvu i turizmu, u slabijem dijelu godine šalju radnike na burzu rada, a potom ih ponovno zapošljavaju.
Vlada se načelno dogovorila kako tu praksu treba ograničiti ili učiniti znatno manje privlačnom. Mjera bi državnom proračunu godišnje trebala donijeti oko 200 milijuna eura.
Plan je bio kako bi dio tereta snosili radnici, tako što nekoliko tjedana ne bi primali naknadu za nezaposlenost, dok bi i tvrtke morale plaćati doprinos ako radnika prijave na AMS iako je njegovo ponovno zapošljavanje već dogovoreno.
Međutim, upravo se oko doprinosa za poslodavce vodi najveći spor. Prema navodima iz pregovora, gospodarsko krilo ÖVP-a protivi se toj obvezi za poduzetnike. Dogovor nije postignut ni na razini socijalnih partnera, zbog čega je pitanje i dalje otvoreno i unutar koalicije.
Hoće li vlada do predstavljanja proračuna pronaći rješenje ili će od ove mjere morati odustati, trebalo bi biti poznato uoči proračunskog govora.
