Zbog ponovnog jačanja inflacije i rasta cijena goriva u javnosti se ponovno pojavljuju pozivi da država uvede ili produži tzv. spritpreisbremse — mehanizam kojim bi se ograničio brz i snažan rast maloprodajnih cijena goriva kako bi se smanjio pritisak na kućne budžete vozača.

Analitičari i predstavnici udruženja potrošača upozoravaju da su cijene goriva i dalje relativno visoke unatoč postupnom smanjenju trošarina i drugim mjerama koje je država ranije uvela. Inflacija i rast troškova energenata ponovo pojačavaju trošak točenja benzina i dizela, a mnogi vozači osjećaju kako se cijene na pumpama ne smanjuju dovoljno brzo kad padnu veleprodajne cijene.

„Situacija je takva da građani osjećaju rast troškova na svakom koraku, a gorivo je jedna od najočitijih komponenti koje utječu na svakodnevne izdatke“, navode ekonomisti koji se zalažu za državnu intervenciju u formi spritpreisbremse. Takav mehanizam bi mogao spriječiti da trgovci i distributeri goriva zadrže visoke maloprodajne cijene čak i kad na veleprodajnom tržištu dođe do povoljnih pomaka.

Protivnici ove mjere, međutim, ističu da bi dugoročno ograničavanje cijena moglo narušiti tržišne principe i dovesti do poremećaja opskrbe, posebice ako bi razlike u cijenama bile previsoke u odnosu na troškove nabave. Prema njihovom stajalištu, bolje bi bilo osigurati veću transparentnost i učinkovitiju konkurenciju na tržištu goriva umjesto izravnih ograničenja cijena.

U međuvremenu, dok se rasprava nastavlja, cijene goriva i dalje variraju ovisno o regiji i benzinskoj postaji, ali trendovi rasta u razdobljima većih troškova energenata ponovno potiču pozive da se vlada aktivnije uključi kako bi zaštitila potrošače.