S početkom lipnja u Hrvatskoj je službeno stupila na snagu zabrana paljenja vatre na otvorenom prostoru, koja će vrijediti tijekom cijele protupožarne sezone. Mjera je uvedena kako bi se smanjio rizik od nastanka i širenja požara u razdoblju visokih temperatura, suše i povećanog boravka građana u prirodi.
Zabrana se odnosi na spaljivanje korova, biljnog otpada i drugih zapaljivih materijala te na korištenje otvorenog plamena na područjima gdje postoji povećana opasnost od izbijanja požara.
Za loženje vatre potrebno posebno odobrenje
Prema važećim propisima, svako loženje vatre na otvorenom prostoru zahtijeva prethodno odobrenje nadležne javne vatrogasne postrojbe.
Na području Grada Zagreba zabranjeno je spaljivanje i paljenje vatre na svim otvorenim površinama, osobito tijekom razdoblja kada je proglašena velika ili vrlo velika opasnost od požara.
Iznimno, od 1. lipnja do 30. rujna, kao i tijekom razdoblja povećane opasnosti od požara, Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba može na temelju pisanog zahtjeva fizičke ili pravne osobe odobriti loženje vatre na otvorenom. U tom slučaju potrebno je organizirati vatrogasno dežurstvo te provesti sve propisane preventivne mjere zaštite od požara.
Zahtjev se mora podnijeti najmanje 24 sata prije planiranog loženja vatre.
Pokrenuta kampanja „Ma neće biti ništa – Nemar je prva iskra“
Početkom nove protupožarne sezone Hrvatske šume nastavile su i ovogodišnju preventivnu kampanju pod sloganom „Ma neće biti ništa – Nemar je prva iskra“.
Cilj kampanje je upozoriti građane da većina požara ne nastaje slučajno, nego kao posljedica ljudske nepažnje. Među najčešćim uzrocima navode se neugašeni plamen, odbačeni opušci cigareta te ostavljene staklene boce koje mogu izazvati požar pod utjecajem sunčevih zraka.
Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Joško Radanović istaknuo je kako upravo svakodnevne odluke građana mogu imati ključnu ulogu u očuvanju šuma i sprječavanju katastrofalnih požara.
Rekordno smanjenje broja požara prošle godine
Rezultati prošlogodišnje protupožarne sezone pokazali su značajan napredak u prevenciji požara.
Prema podacima Hrvatskih šuma, tijekom protekle godine zabilježeno je 57 posto manje požara te čak 86 posto manje opožarenih površina u odnosu na desetogodišnji prosjek.
Nadležne službe vjeruju da su upravo preventivne aktivnosti, edukacija građana i pojačani nadzor pridonijeli tako dobrim rezultatima.
Više od 220 kamera nadzire hrvatske šume
U sklopu sustava zaštite od požara diljem Hrvatske postavljene su 222 kamere na ukupno 111 lokacija.
Sustav videonadzora opremljen je tehnologijom za automatsku detekciju dima i vatre te simulatorima širenja požara, što omogućava bržu reakciju vatrogasnih službi.
Nadzorni operativni centri nalaze se u priobalnim županijama, kao i u Ličko-senjskoj, Karlovačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Tijekom ljetnih mjeseci dodatno se pojačavaju ophodnje i rad motriteljsko-dojavnih službi kako bi se svaki požar otkrio u najranijoj fazi.
Građani pozvani na oprez
Hrvatske šume i Hrvatska vatrogasna zajednica pozvale su građane i turiste na odgovorno ponašanje tijekom boravka u prirodi.
U slučaju da primijete dim ili znakove požara, građani trebaju odmah nazvati vatrogasce na broj 193 ili hitne službe na broj 112, jer pravodobna dojava može spriječiti širenje požara i nastanak velike materijalne štete.
Kazne do gotovo 20.000 eura
Kršenje zabrane paljenja vatre na otvorenom može skupo stajati nesavjesne građane.
Za nepoštivanje lokalnih odluka o zabrani loženja vatre predviđene su novčane kazne koje se uglavnom kreću između 65 i 600 eura.
Međutim, ako osoba svojim postupkom izazove požar, kazne su višestruko veće. Prema Zakonu o zaštiti od požara, fizička osoba koja izazove požar može biti kažnjena novčanom kaznom od 1.990 do čak 19.900 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.
Za požar izazvan iz nehaja propisana je kazna od 260 do 1.990 eura, dok neprijavljivanje požara može rezultirati novčanom kaznom u iznosu od 130 do 1.990 eura.
Nadležne službe stoga apeliraju na građane da tijekom ljetnih mjeseci budu posebno oprezni jer, kako poručuju iz Hrvatskih šuma, upravo nemar često predstavlja prvu iskru velikih požara.
