U Gornjoj Austriji uskoro bi trebale stupiti na snagu velike izmjene Zakona o socijalnoj pomoći (OÖ. SOHAG). Predviđa se pooštravanje sankcija, uvođenje novih obveza za korisnike te jači naglasak na uključivanje na tržište rada.
Najugroženiji: korisnici koji unatoč poslu trebaju socijalnu pomoć
Oko trećine korisnika socijalne pomoći u 2024. bilo je sposobno raditi, a upravo je ta skupina glavna meta planiranih promjena.
Prema novim pravilima, čak i osobe koje već rade – bilo na nepuno radno vrijeme ili uz niske prihode – morat će dokazivati aktivnu potragu za dodatnim poslom. To bi morali prijavljivati i AMS-u i lokalnim vlastima, što organizacije nazivaju neučinkovitom „duplom birokracijom“.
Nejasne formulacije, različita tumačenja, oštre kazne
Organizacije upozoravaju da pojmovi poput „dovoljno truda“ ili „otklanjanje okolnosti“ ostavljaju prevelik prostor za subjektivnu interpretaciju. Već sada, kažu, postoje velike razlike ovisno o tome koja općina odlučuje o predmetu – a novosti bi taj problem samo pogoršale.
Posebno se kritizira novi sustav sankcija: tri pogreške ili propusta mogla bi dovesti do potpunog gubitka socijalne pomoći, pa čak i zdravstvenog osiguranja. To, upozoravaju stručnjaci, pogađa upravo one koji imaju najmanje mogućnosti i najviše prepreka.
Prijetnje: neplaćene stanarine i izbacivanja iz stanova
Velik broj korisnika socijalne pomoći koristi najveći dio tog novca za plaćanje stanarine. Stručnjaci ističu da bi radikalna smanjenja ili ukidanja pomoći drastično povećala rizik od dugova i deložacija.
Organizacije upozoravaju da bi sustav skrbništva za beskućnike i sustav prevencije deložacija u Gornjoj Austriji bio opterećen do granica izdržljivosti.
Rastuće socijalne i zdravstvene posljedice
Posebno ranjive skupine – osobe s lošim zdravstvenim stanjem, mentalnim poteškoćama ili višestrukim problemima – mogle bi biti još teže pogođene.
Prema riječima stručnjaka iz Armutskonferenz i Diakonije, politička rasprava sve se više vrti oko „discipliniranja siromašnih“, umjesto oko stvarne borbe protiv siromaštva.
Upozoravaju i na moguće eksplozije troškova u drugim sektorima: u centrima za beskućnike, zdravstvenom sustavu, službama za zaštitu djece, savjetovalištima za dugove i drugim institucijama koje će morati zbrinjavati posljedice strože socijalne politike.
