Od 1. siječnja 2026. u Austriji stupa na snagu novi model – djelomična (teil) penzija, koji je dio velikog paketa reformi usvojenog još tijekom ljeta. Mjera dolazi kao odgovor na kritiku Državnog ureda za reviziju, koji je istaknuo da je postojeća altersteilzeit preskupa i često služi kao prikriveni ulazak u mirovinu. U 2024. godini AMS je na to izdvojio gotovo 600 milijuna eura, što je velik izdatak u sadašnjim proračunskim okolnostima.
Nova djelomična penzija trebala bi potaknuti građane da dulje ostanu aktivni na tržištu rada. Prema riječima ministrice socijalnih poslova Korinne Schumann, cilj je zadržati starije radnike ili ih ponovno uključiti u radni proces. Uz novi model, Vlada provodi i dodatne mjere poput programa „55+“ te poticaja poslodavcima koji zapošljavaju starije osobe.
Za razliku od starog sustava, u kojem su mnogi radnici odmah po ispunjenju minimalnih uvjeta odlazili u altersteilzeit, djelomična penzija uvodi fleksibilniji pristup. Ona omogućuje da osoba koja već ima pravo na neku vrstu mirovine – bilo da se radi o prijevremenoj, dugogodišnjoj, mirovini za teške poslove ili redovnoj starosnoj – smanji radno vrijeme i istodobno prima dio mirovine. Time se izbjegava potpuni i trenutni izlazak iz radnog života.
Radno opterećenje može se smanjiti između 25 % i 75 %, a u istom postotku može se primati i dio mirovine. Jedan dio mirovinskog računa time se „zatvara“, dok se drugi dio i dalje nadograđuje putem doprinosa i valorizacije, što se kasnije uračunava u punu mirovinu.
Ministarstvo navodi primjer prema kojem osoba dvije godine radi na pola radnog vremena i prima polovinu mirovine. Na taj iznos primjenjuju se određeni odbici, dok se preostali dio mirovinskog računa nastavlja povećavati. Pri izračunu preostale mirovine kasnije se više ne obračunavaju dodatni odbici.
Novi sustav trebao bi značajno smanjiti trošak države. Prema procjenama, u razdoblju od 2026. do 2029. očekuju se uštede u proračunu od gotovo 200 milijuna eura u prvoj godini, s porastom na više od 400 milijuna eura u 2027., te nešto manjim iznosima u narednim godinama. Uštede proizlaze iz nižih mirovinskih isplata i viših doprinosa zaposlenih, čime se rasterećuje državni proračun.
