Austrija
Austrija bi mogla zaustaviti prihvat novih migranata do kraja 2026. godine
Prema novoj analizi Europske komisije, Austrija bi – zbog snažnog migracijskog opterećenja u posljednjih pet godina – mogla privremeno prestati primati nove migrante sve do kraja 2026. godine.
Ovu mogućnost donosi novi Pakt o azilu i migracijama, čiji je cilj smanjiti pritisak na države koje su posebno pogođene migracijom. Kako navodi izvješće koje je predstavio EU povjerenik Magnus Brunner, Austrija se trenutačno nalazi u situaciji “izraženog migracijskog opterećenja”.
Privremeno oslobođenje od EU-obveza
Zajedno s državama poput Njemačke, Poljske, Bugarske, Češke, Estonije i Hrvatske, Austrija može zatražiti djelomično ili potpuno oslobođenje od tzv. solidarnosti u prihvatu migranata. To bi značilo da Beč ne mora primati dodatne tražitelje azila iz drugih zemalja EU-a, koji bi inače bili preraspodijeljeni u sklopu europskog sustava.
Izvješće je dio novog EU mehanizma solidarnosti, koji bi trebao stupiti na snagu sredinom 2026. godine. Države koje su najviše pogođene migracijama – poput Grčke, Italije, Španjolske i Cipra – trebale bi biti rasterećene, bilo financijskim doprinosom drugih članica ili premještanjem dijela izbjeglica.
Austrija: iznadprosječan broj tražitelja azila
Iako Austrija nije pod jednakim pritiskom kao južnoeuropske zemlje, u posljednjih je pet godina primila iznadprosječan broj migranata. Rekord je zabilježen 2022. godine, kada je Austrija imala jedan od najvećih brojeva zahtjeva za azil po stanovniku u EU-u.
Ako Europska komisija odobri izuzeće, Austrija bi do kraja 2026. ne samo bila oslobođena prihvata novih migranata, nego bi bila pošteđena i financijskih uplata za potporu državama s većim migracijskim pritiskom.
Austrija
Hotel u Arlbergu zapošljava samo radnike izvan EU: „Iz Austrije se nitko ni ne prijavi“
Austrijski turizam već godinama muči isti problem – kronični nedostatak radne snage. Posebno u zimskim mjesecima, kada skijaške regije ovise o sezonskim radnicima. Vlada je početkom studenoga povećala kvotu za zapošljavanje osoblja iz zemalja izvan Europske unije, no prema riječima hotelijerke Elisabeth Wechselberger, to je tek djelomično rješenje.
Wechselberger vodi Alpenhotel St. Christoph na Arlbergu, gdje zapošljava oko 25 djelatnika iz cijelog svijeta. Za nadolazeću zimsku sezonu, od 1. prosinca 2025. do 15. travnja 2026., nudi zaposlenima besplatan smještaj i prehranu uz redovitu plaću. Ipak, svake godine iznova mora tražiti novo osoblje – i to najčešće izvan granica EU.
„Ove godine sam, srećom, brže nego inače popunila većinu radnih mjesta. No, još uvijek čekam radne dozvole za dvojicu zaposlenika“, rekla je za austrijski portal Heute.
„Austrijanci se ne javljaju, a kandidati iz EU ne znaju jezike“
Na natječaje se, kaže, domaći radnici uopće ne javljaju. „Iz Austrije nitko ne pokazuje interes za posao od 2.200 eura mjesečno“, ističe hotelijerka. Pritom dodaje kako su brojni kandidati iz susjednih zemalja, poput Mađarske, odbijeni jer ne govore ni njemački ni engleski. „To jednostavno ne mogu priuštiti svojim gostima koji na Arlberg dolaze i ostavljaju mnogo novca. Ne mogu u kuhinji imati prevoditelja za svaki razgovor.“
Potražnja za radnicima izvan EU
Wechselberger je zato odlučila potražiti radnu snagu iz zemalja izvan Europske unije. „Iz Argentine, Pakistana, Šri Lanke, ali i iz Srbije i Turske javljaju se vrhunski stručnjaci, s iskustvom u luksuznim hotelima, koji govore po tri jezika. No najčešće sve zapne na – radnim dozvolama“, objašnjava.
Hotelijerka smatra da bi Austrija trebala dodatno olakšati proces zapošljavanja stranih radnika, osobito onih iz sektora turizma, koji su nužni za funkcioniranje industrije. „Bez njih, u sezoni ne bismo mogli otvoriti vrata“, zaključuje.
Foto: Pixabay
Austrija
Incident u bečkoj podzemnoj željeznici: Muškarac s nožem izazvao kaos, pa vrijeđao policiju
Bečka policija imala je u utorak navečer neuobičajeno napetu intervenciju u postaji podzemne željeznice Längenfeldgasse. Sve je započelo sukobom dvojice muškaraca, koji je ubrzo prerastao u nasilni incident.
Kada su policajci stigli na mjesto događaja, zatekli su 37-godišnjeg muškarca koji je u ruci držao sklopivi nož i njime udarao po vagonu podzemne željeznice. U jednom trenutku, nož mu je ispao i pao u tračnice.
Unatoč upozorenjima, muškarac se nastavio ponašati agresivno i odbijao suradnju s policijom. Uz to je vrijeđao službenike, zbog čega je na kraju priveden.
Prema dosadašnjim saznanjima, riječ je o državljaninu Mađarske koji je navodno prethodno bio napadnut od nepoznate osobe. Nakon toga, iznerviran, potegnuo je nož.
Policija je oružje zaplijenila, a protiv muškarca se vodi istraga zbog prijetnji i tjelesne ozljede.
Austrija
Od 17. studenog AMS uvodi velike promjene
Od 17. studenog austrijski Zavod za zapošljavanje (AMS) uvodi novu digitalnu platformu za radno sposobne osobe pod nazivom meinAMS, koja zamjenjuje dosadašnji sustav eAMS.
Prelazak će trajati do 8. prosinca, a nakon tog datuma svi korisnici morat će koristiti isključivo novi online sustav. Cilj AMS-a je smanjiti potrebu za osobnim dolascima u urede i osloboditi savjetnike kako bi se više mogli posvetiti individualnim razgovorima s korisnicima.
Osobni dolazak u AMS u budućnosti bit će obavezan samo u dva slučaja: prilikom prve prijave ili nakon više od dvije godine pauze. Svi ostali procesi, uključujući podnošenje zahtjeva, prijave za naknade, zakazivanje termina, komunikaciju s savjetnicima i prijavu radnih mjesta, odvijat će se online.
Sustav je prilagođen za korištenje na smartfonima, tabletima i računalima, a registracija putem ID Austria omogućuje brzu i sigurnu prijavu uz dvofaktorsku autentifikaciju. Oni koji nemaju ID Austria moći će se registrirati i putem e-maila i lozinke, no proces će trajati dulje zbog potvrde identiteta putem pošte. Stari načini prijave, poput korisničkog imena ili putem Financijske uprave (FinanzOnline), više neće biti podržani.
AMS naglašava da nova platforma korisnicima nudi brži, sigurniji i jednostavniji pristup uslugama. Prema riječima šefa AMS-a Johanna Kopfa, meinAMS predstavlja modernu i servisno orijentiranu administraciju koja prati suvremene standarde internetskih usluga, a u isto vrijeme omogućuje bolju podršku onima kojima je potrebna individualna pomoć.
