Austrija
Financijski rat između Beča i savezne vlade: proračunska rupa od 2 milijarde eura više nego što se mislilo
Austrija se suočava s novim proračunskim šokom — državni deficit za 2025. mogao bi biti znatno veći od planiranog. Prema informacijama lista Heute, ukupni manjak mogao bi narasti na 4,9 % BDP-a, što znači oko dvije milijarde eura više duga nego što je vlada u Beču predviđala.
Savezna vlada štedi – pokrajine troše
Iako savezna vlada bilježi bolji rezultat od očekivanog (oko 1,5 milijardi eura uštede), pokrajine, a posebno Beč, troše znatno više. Austrijski glavni grad ove godine očekuje proračunski minus od 3,2 milijarde eura, gotovo dvostruko više nego prošle godine.
Budući da Europska unija promatra ukupni državni deficit, koji uključuje saveznu, pokrajinsku i općinsku razinu, veća zaduženja lokalnih vlasti ruše ukupni rezultat cijele države.
Ministarstvo financija u problemima
Ministar financija Markus Marterbauer (SPÖ) sada se suočava s izazovom: njegov plan stabilizacije državnih financija mogao bi propasti. Iako ministarstvo zasad ne potvrđuje nove brojke, priznaje da su pokrajine dostavile nove podatke koji se trenutačno analiziraju na razini vlade.
Beč uzvraća: “Brojke nisu nove!”
Iz ureda bečke financijske vijećnice Barbare Novak (SPÖ) poručuju da se ne radi o novom otkriću – još početkom godine planirali su deficit od 3,8 milijardi eura, koji je sada čak smanjen na 3,2 milijarde. Također ističu da Beč ima poseban status, jer je istodobno i grad i pokrajina, pa bi se u ukupni izračun trebale uračunati i općinske obveze.
Novi “rat” oko Stabilizacijskog pakta
Spor između savezne vlade i pokrajina dodatno se zaoštrava zbog pregovora o novom Bund-Länder-Stabilitätspaktu, koji određuje koliko se svaka razina vlasti smije zaduživati. Dok vlada traži da zadrži 90 % ukupnog zaduženja, pokrajine nude samo 70 %.
Pregovori su zasad u zastoju — čak je i zadnji dogovoreni sastanak otkazan “zbog termina”. Sljedeći pokušaj dogovora očekuje se uskoro, no razlike u stavovima ostaju velike.
Opasnost od novih rezova
Ako se deficit nastavi povećavati, Austriji bi Bruxelles mogao pooštriti deficitni postupak, što bi prisililo vladu na nova rezanja troškova. Već se za 2026. spominju mjere štednje koje nisu bile planirane, poput umanjene indeksacije mirovina.
Austrijska javnost sada s nestrpljenjem čeka hoće li sukob između savezne vlade i pokrajina prerasti u otvoreni proračunski rat – a sve oči uprte su u Beč, koji ponovno zauzima središnje mjesto austrijske dužničke drame.
Austrija
Hotel u Arlbergu zapošljava samo radnike izvan EU: „Iz Austrije se nitko ni ne prijavi“
Austrijski turizam već godinama muči isti problem – kronični nedostatak radne snage. Posebno u zimskim mjesecima, kada skijaške regije ovise o sezonskim radnicima. Vlada je početkom studenoga povećala kvotu za zapošljavanje osoblja iz zemalja izvan Europske unije, no prema riječima hotelijerke Elisabeth Wechselberger, to je tek djelomično rješenje.
Wechselberger vodi Alpenhotel St. Christoph na Arlbergu, gdje zapošljava oko 25 djelatnika iz cijelog svijeta. Za nadolazeću zimsku sezonu, od 1. prosinca 2025. do 15. travnja 2026., nudi zaposlenima besplatan smještaj i prehranu uz redovitu plaću. Ipak, svake godine iznova mora tražiti novo osoblje – i to najčešće izvan granica EU.
„Ove godine sam, srećom, brže nego inače popunila većinu radnih mjesta. No, još uvijek čekam radne dozvole za dvojicu zaposlenika“, rekla je za austrijski portal Heute.
„Austrijanci se ne javljaju, a kandidati iz EU ne znaju jezike“
Na natječaje se, kaže, domaći radnici uopće ne javljaju. „Iz Austrije nitko ne pokazuje interes za posao od 2.200 eura mjesečno“, ističe hotelijerka. Pritom dodaje kako su brojni kandidati iz susjednih zemalja, poput Mađarske, odbijeni jer ne govore ni njemački ni engleski. „To jednostavno ne mogu priuštiti svojim gostima koji na Arlberg dolaze i ostavljaju mnogo novca. Ne mogu u kuhinji imati prevoditelja za svaki razgovor.“
Potražnja za radnicima izvan EU
Wechselberger je zato odlučila potražiti radnu snagu iz zemalja izvan Europske unije. „Iz Argentine, Pakistana, Šri Lanke, ali i iz Srbije i Turske javljaju se vrhunski stručnjaci, s iskustvom u luksuznim hotelima, koji govore po tri jezika. No najčešće sve zapne na – radnim dozvolama“, objašnjava.
Hotelijerka smatra da bi Austrija trebala dodatno olakšati proces zapošljavanja stranih radnika, osobito onih iz sektora turizma, koji su nužni za funkcioniranje industrije. „Bez njih, u sezoni ne bismo mogli otvoriti vrata“, zaključuje.
Foto: Pixabay
Austrija
Incident u bečkoj podzemnoj željeznici: Muškarac s nožem izazvao kaos, pa vrijeđao policiju
Bečka policija imala je u utorak navečer neuobičajeno napetu intervenciju u postaji podzemne željeznice Längenfeldgasse. Sve je započelo sukobom dvojice muškaraca, koji je ubrzo prerastao u nasilni incident.
Kada su policajci stigli na mjesto događaja, zatekli su 37-godišnjeg muškarca koji je u ruci držao sklopivi nož i njime udarao po vagonu podzemne željeznice. U jednom trenutku, nož mu je ispao i pao u tračnice.
Unatoč upozorenjima, muškarac se nastavio ponašati agresivno i odbijao suradnju s policijom. Uz to je vrijeđao službenike, zbog čega je na kraju priveden.
Prema dosadašnjim saznanjima, riječ je o državljaninu Mađarske koji je navodno prethodno bio napadnut od nepoznate osobe. Nakon toga, iznerviran, potegnuo je nož.
Policija je oružje zaplijenila, a protiv muškarca se vodi istraga zbog prijetnji i tjelesne ozljede.
Austrija
Od 17. studenog AMS uvodi velike promjene
Od 17. studenog austrijski Zavod za zapošljavanje (AMS) uvodi novu digitalnu platformu za radno sposobne osobe pod nazivom meinAMS, koja zamjenjuje dosadašnji sustav eAMS.
Prelazak će trajati do 8. prosinca, a nakon tog datuma svi korisnici morat će koristiti isključivo novi online sustav. Cilj AMS-a je smanjiti potrebu za osobnim dolascima u urede i osloboditi savjetnike kako bi se više mogli posvetiti individualnim razgovorima s korisnicima.
Osobni dolazak u AMS u budućnosti bit će obavezan samo u dva slučaja: prilikom prve prijave ili nakon više od dvije godine pauze. Svi ostali procesi, uključujući podnošenje zahtjeva, prijave za naknade, zakazivanje termina, komunikaciju s savjetnicima i prijavu radnih mjesta, odvijat će se online.
Sustav je prilagođen za korištenje na smartfonima, tabletima i računalima, a registracija putem ID Austria omogućuje brzu i sigurnu prijavu uz dvofaktorsku autentifikaciju. Oni koji nemaju ID Austria moći će se registrirati i putem e-maila i lozinke, no proces će trajati dulje zbog potvrde identiteta putem pošte. Stari načini prijave, poput korisničkog imena ili putem Financijske uprave (FinanzOnline), više neće biti podržani.
AMS naglašava da nova platforma korisnicima nudi brži, sigurniji i jednostavniji pristup uslugama. Prema riječima šefa AMS-a Johanna Kopfa, meinAMS predstavlja modernu i servisno orijentiranu administraciju koja prati suvremene standarde internetskih usluga, a u isto vrijeme omogućuje bolju podršku onima kojima je potrebna individualna pomoć.
