Austrija
Šef bečke policije: „Sirijci imaju najviše oružja“
Beč – Nakon niza krvavih napada u austrijskoj prijestolnici, policijski predsjednik Gerhard Pürstl ponovno je zatražio strože mjere i jasno poručio da je nužno uvesti opće zabrane nošenja oružja.
Samo u kolovozu u Beču je zabilježeno šest brutalnih napada nožem, u kojima je više osoba teško ozlijeđeno. Iako su postojeće zone zabrane oružja, poput onih u Ottakringu ili Favoritenu, pokazale određene rezultate, Pürstl upozorava da to nije dovoljno:
„Nitko mi još nije mogao objasniti zašto bi itko morao hodati okolo s nožem u džepu“, naglasio je.
Opća zabrana nošenja oružja?
Prema Pürstlovim riječima, politički signali ukazuju na to da bi opća zabrana nošenja hladnog oružja mogla biti zakonski uvedena već na jesen, što je predviđeno i vladinim programom. „Ovaj korak odavno je potreban, kako bismo zaustavili rastuću brutalnost na ulicama“, izjavio je.
Pad nasilja u Favoritenu
U bečkom okrugu Favoriten, gdje su u prošlosti česti bili sukobi između čečenskih i sirijskih skupina, lani je uvedena zona zabrane oružja oko Reumann- i Keplerplatza. Policijska statistika pokazuje da su se od svibnja do srpnja 2025. prijave za nasilna kaznena djela smanjile za oko 10 posto.
„Krivulja se počela spuštati, no daleko smo od potpune sigurnosti“, naglasio je Pürstl, dodajući da zabrane vrijede samo ako se provode uz stroge kontrole.
Žrtve često šute ili nestaju
Šef bečkog kriminalističkog ureda Gerhard Winkler istaknuo je da je stopa razriješenosti nasilnih kaznenih djela u Beču oko 75 posto. Ipak, policija se suočava s problemima jer žrtve često odbijaju svjedočiti zbog straha od osvete ili zato što su same dio kriminalnog miljea. „U pojedinim slučajevima žrtve čak napuste bolnicu prije nego što ih istražitelji uspiju ispitati“, upozorio je.
Zbog toga policija sve više računa na video-nadzor javnih prostora, koji je ključan za dokazivanje i sprječavanje daljnje eskalacije nasilja.
Većina noževa kod Sirijaca
Najviše pozornosti privukla je statistika o podrijetlu osoba kod kojih su noževi oduzeti. U razdoblju od svibnja do srpnja u Favoritenu su u 33 slučaja oružje oduzeli sirijskim državljanima, a Austrijancima u devet slučajeva. Slični podaci dolaze i iz nove zone zabrane na Yppenplatzu u Ottakringu, gdje su u kratkom razdoblju oduzeti noževi petorici Sirijaca i dvojici Austrijanaca.
„Nemamo iluzija – najviše problema imamo s počiniteljima iz Sirije. To se ne može uljepšavati. Nošenje noža je u nekim kulturama duboko ukorijenjeno, ali u Beču je to opasno i neprihvatljivo“, poručio je Pürstl.
Nema „klan-kriminala“
Unatoč ozbiljnim brojkama, bečki policijski predsjednik naglasio je da u Beču nema organizirane klan-kriminalne strukture kakvu poznaju druge europske zemlje. Sukobi između Sirijaca i Čečena, prema njegovim riječima, više nisu aktualni i nisu doveli do stvaranja trajnih bandi.
„Sigurnost ne dolazi sama od sebe“
Pürstl je zaključio da policija mora intenzivno surađivati s migrantskim zajednicama, ali i da represivne mjere ostaju ključne: „Zone zabrane oružja same po sebi ne znače ništa. Ako ih se ne kontrolira i ne provode odlučne istrage, one ostaju mrtvo slovo na papiru.“
Beč
Umirovljenica u Beču prevarena za 20 tisuća eura
U Beču, u četvrtak poslijepodne, 69-godišnja umirovljenica postala je žrtvom sofisticirane prijevare koja je rezultirala gubitkom od 20.000 eura.
Nepoznati muškarac nazvao je umirovljenicu i predstavio se kao zaposlenik banke, upozorivši je na navodni pokušaj prijevare na njenom računu. Kako bi “osigurala” svoj novac, žena je povezana s osobom koja se predstavila kao policajac.
Žrtva, zbunjena i uplašena, uzela je taksi do banke, podigla 20.000 eura i predala novac osobi koja se predstavljala kao službeni predstavnik. Prevara je otkrivena tek naknadno. Istraga je u tijeku, a policija nastavlja s radom na slučaju.
Beč
Skandal u Beču: Direktor pozvao ekipu Putinove televizije u školu
U Beču je izazvana velika polemika nakon što je direktor škole u Floridsdorfu, Christian Klar, pozvao ekipu ruskog propagandnog kanala „Rossija 1“ da posjeti njegovu školu. Ovaj potez je izazvao oštru osudu od strane bečke obrazovne vijećnice i zamjenice gradonačelnice Bettine Emmerling (NEOS), koja smatra da bi za ovaj „neprihvatljiv postupak“ trebale uslijediti jasne posljedice.
Emmerling je osudila ponašanje direktora Klara kao „neprihvatljivo“, naglašavajući da bi cijela situacija trebala biti temeljito istražena, posebno u kontekstu zaštite djece. TV ekipa ovog ruskog državnog kanala, koji je pod kontrolom predsjednika Vladimira Putina, snimala je djecu u školi bez pristanka roditelja, što je dodatno podiglo buru. Klar sada pokušava distancirati od tog postupka, naglašavajući da nije znao ruski jezik niti je angažirao prevoditelja prilikom poziva TV ekipi.
Bettina Emmerling podržava prijedlog da „Obrazovna direkcija donese jasne zaključke u vezi s ovim slučajem“. Međutim, naglasila je da nema ovlasti za izravno djelovanje, jer mjere može poduzeti samo Obrazovna direkcija koja je nadležna za obrazovne ustanove na razini države. Ta institucija već istražuje slučaj, a konačni zaključak neće biti dostupan javnosti dok se postupak ne završi.
Obrazovna direkcija je za „Krone“ potvrdila da će slučaj biti pomno istražen i da će o poduzetim mjerama obavijestiti javnost, no u isto vrijeme naglašava da neće dijeliti nikakve informacije o mogućim sankcijama do završetka istrage.
Austrija
Austrija ograničava zdravstvenu skrb za tražitelje azila: Dio javnosti nije zadovoljan
Plan koji je predložio savezni kancelar Christian Stocker (ÖVP) da se medicinska skrb za tražitelje azila ograniči suočava se s oštrim protivljenjem. Ovaj prijedlog naišao je na kritike, a posebno sindikat radnika u zdravstvu (ÖGK) i Liječničku komoru.
Andreas Huss, predsjednik radnika u zdravstvenoj osiguravajućoj kući ÖGK, upozorava da bi primjena tog prijedloga bila vrlo teško provediva. Iako je u pravu da u Njemačkoj postoji sličan sustav, gdje tražitelji azila imaju pristup zdravstvenoj zaštiti tek nakon 18 mjeseci, u Austriji su oni trenutno u potpunosti osigurani kroz osnovnu zdravstvenu zaštitu i obično imaju e-card. Huss također navodi da čekanje na operacije nije specifično za tražitelje azila, već je povezano s ograničenim kapacitetima bolnica.
Zabrinutost zbog prijedloga izrazila je i FPÖ, a posebno socijalna glasnogovornica Dagmar Belakowitsch koja je kritizirala Hussove tvrdnje kao „potpuno nerealne“. Optužila ga je za „svjesnu obmanu javnosti“, ističući da bi ograničavanje medicinskih usluga zapravo moglo postati skuplje od postojećeg sustava.
Liječnička komora, s druge strane, naglašava da su obvezni liječiti sve pacijente, bez obzira na njihovu nacionalnost, pozivajući se na Hipokratovu zakletvu i zakone koji liječnicima nalažu da se posvete svakom pacijentu.
Lukas Gahleitner-Gertz iz Asylkoordinationa izrazio je zabrinutost da bi ovo mogao biti prvi korak prema stvaranju „društva dvije klase“, gdje bi i druge skupine kasnije imale pristup samo osnovnoj zdravstvenoj zaštiti. Također je upozorio da bi ograničena medicinska skrb mogla dovesti do kroničnih bolesti, što bi na kraju moglo povećati troškove.
S prijedlogom se ne slažu ni koalicijski partneri ÖVP-a – SPÖ i NEOS – koji također nisu oduševljeni idejom ograničavanja prava tražitelja azila na medicinsku skrb.
Iako je unutarnji ministar Gerhard Karner (ÖVP) izrazio povjerenje da će osnovna medicinska skrb za tražitelje azila biti uvedena, naglasio je da je ovo „apsolutno ispravno i nužno“. Karner je također dodao da je zdravstvena zaštita za tražitelje azila u Austriji ipak bolja nego u mnogim zemljama iz kojih dolaze.
Međutim, zdravstveni znanstvenik Kayvan Bozorgmehr s Bielefeldskog sveučilišta smatra ovu argumentaciju „neproduktivnom“. Prema njegovim riječima, studije u Njemačkoj pokazale su da su troškovi zdravstvene zaštite za tražitelje azila u osnovnoj zdravstvenoj zaštiti 40 posto viši nego kada bi imali pristup zakonskoj zdravstvenoj osiguranju. Bozorgmehr postavlja pitanje: „Hoćemo li smanjenje troškova za austrijske pacijente koji čekaju na liječenje donijeti tako što ćemo im omogućiti kasnije liječenje?“
