Ekonomija
Lidl uvodi veliku promjenu u susjednoj državi
Kupci Lidla u Njemačkoj koji koriste Lidl aplikaciju od sada više ne trebaju papirnati ispis za povrat ili obračun pologa na ambalažu. Od 4. kolovoza, diskontni lanac uveo je digitalni povratni bon u svim svojim prodavaonicama diljem zemlje.
Putem aplikacije korisnici mogu spremiti iznos povrata i iskoristiti ga prilikom sljedeće kupnje. Nakon što se prazne boce predaju na automatu, digitalni bon automatski se pojavljuje u aplikaciji. Na blagajni je dovoljno skenirati digitalnu korisničku karticu, a iznos povrata se odmah oduzima od računa — bez dodatnih koraka. Time nestaje rizik od gubitka ili zaboravljanja papirnatih potvrda, a svi izdani i još neiskorišteni bonovi vidljivi su u svakom trenutku unutar aplikacije.
Ekološka i praktična prednost
Prema navodima Lidla, prelazak na digitalno rješenje donosi i značajne ekološke koristi, smanjujući potrošnju papira i doprinosi održivijim poslovnim procesima. Ipak, kupcima ostaje mogućnost korištenja klasičnog papirnatog bona, ovisno o vlastitim željama.
Korak prema digitalnoj budućnosti
Lidl ističe da je ovim potezom postao prvi maloprodajni lanac prehrambenih proizvoda u Njemačkoj koji je digitalizirao povratne bonove u cijeloj mreži trgovina. Nakon uspješnog pilot-projekta u odabranim prodavaonicama, digitalni povratni bon sada je dostupan svima. Već od 2019. godine Lidl nudi opciju digitalnog računa putem svoje aplikacije.
„Usmjereni smo na korisnički prijateljsku digitalizaciju i preuzimamo ekološku odgovornost,“ izjavio je Florian Späth, član uprave Lidla. „Digitalni povratni bon još je jedan korak u našem nastojanju da kupovinu učinimo jednostavnijom, učinkovitijom i održivijom.“
Ekonomija
Poznati austrijski supermarket bi mogao ukinuti jedan broj radnih mjesta
Supermarket-lanac Hofer, sa sjedištem u Sattledtu (okrug Wels-Land), potvrdio je u srijedu planove o restrukturiranju u sektoru ljudskih resursa. Tvrtka je na upit ORF-a objavila kako će zaposlenici tijekom ovog tjedna biti obaviješteni o outsourcingu određenih radnih mjesta.
Prema službenom priopćenju, radi se o ukidanju poslova u administraciji i uredskom poslovanju. „Riječ je o standardiziranim i ponavljajućim administrativnim zadacima“, navodi Hofer u izjavi.
Još nema podataka o broju otkaza
Koliko će točno radnih mjesta biti ukinuto, tvrtka zasad nije precizirala – niti po pitanju brojki, niti po pitanju konkretnih lokacija. Zaposlenici trenutno ne znaju kakve će posljedice ova odluka imati za njih.
Postupna obavijest zaposlenicima
Iz Hoferskog sjedišta ističu da se zaposlenici postupno informiraju te da su za ovaj tjedan predviđeni posebni termini. U izjavi se govori o „dugoročnom projektu“.
Moguće preseljenje poslova u Indiju
Prema pisanju dnevnika Der Standard, u pitanju bi mogao biti troznamenkasti broj radnih mjesta koja će se u velikoj mjeri preseliti u Indiju.
Ekonomija
Otvaranje trgovina nedjeljom? Većina stanovnika Austrije kaže: Ne, hvala!
Unatoč povremenim političkim raspravama, većina Austrijanaca nema potrebu za kupovinom nedjeljom – pokazuje najnovija anketa instituta Market, provedena na uzorku od 1.000 građana za poslovni magazin „trend“.
60 % nikad ne kupuje nedjeljom
Čak 60 % ispitanika izjavilo je da nikada nema potrebu ići u trgovinu nedjeljom, dok bi samo 15 % građana rado redovito kupovalo i posljednjeg dana u tjednu. Uz to, 51 % Austrijanaca protivi se otvaranju trgovina nedjeljom.
Ni duže radno vrijeme nije popularno
Kada je riječ o produženom radnom vremenu trgovina radnim danima, ni tu ne postoji snažna potražnja:
45 % ispitanika smatra da nema potrebe za kupovinom do kasnih večernjih sati.
Zaključak: Austrijanci uglavnom podržavaju postojeći sustav radnog vremena trgovina, uključujući zatvorene nedjelje, što sugerira da nedjelja i dalje ostaje dan za odmor, a ne za šoping.
Ekonomija
Trikovi u trgovinama na udaru vlasti: Vlada uvodi oznaku za “skrivena poskupljenja”
Milka, čips, gotova jela – mnogi proizvodi u supermarketima posljednjih mjeseci postali su manji, ali im je cijena ostala ista. Ova sve češća praksa poznata je pod nazivom “Shrinkflation”, što dolazi od engleskih riječi shrink (smanjiti) i inflation (inflacija). I dok proizvođači šute, potrošači su sve ogorčeniji.
Verein für Konsumenteninformation (VKI), austrijska organizacija za zaštitu potrošača, upozorava da se radi o pravim “prevarantskim pakiranjima”. Kao primjer navode jednog velikog proizvođača deterdženta, kod kojeg je čak 17 centimetara ambalaže bilo napunjeno samo zrakom – ostatak je bila prazna kutija.
Vlada Austrije sada želi tome stati na kraj. Do kraja 2025. planira se uvesti zakonska obveza jasnog označavanja proizvoda kod kojih je količina smanjena, a cijena ostala ista. Planirano je da se oznake nalaze izravno na policama u trgovinama, slično kao što je već uvedeno u Francuskoj.
Ipak, novi zakon već izaziva otpor. Trgovci, predvođeni austrijskim Trgovačkim udruženjem, upozoravaju da će dodatno označavanje značiti više birokracije i troškova – što bi, tvrde, moglo dodatno poskupjeti prehrambene proizvode. Pritom ističu da nisu oni ti koji varaju potrošače, već međunarodni proizvođači čije proizvode samo preprodaju.
Jedan od najglasnijih kritičara takve prakse je Stefan Kaineder iz stranke Zelenih, koji ujedno obnaša funkciju pokrajinskog ministra za zaštitu potrošača u Gornjoj Austriji. Još u svibnju ove godine izjavio je da se radi o “čistoj pljački” i zatražio jasno zakonsko uređenje ovakvih slučajeva. Prema njegovim riječima, potrošači jasno osjećaju da plaćaju isto, a dobivaju manje, i to razara povjerenje u tržište.
Kaineder je pozvao na obveznu oznaku pri svakoj promjeni količine proizvoda, više edukacije za potrošače te dodatnu kontrolu postojećih pravila. Poručio je da se ne može dopustiti da, primjerice, čokolada, deterdžent ili toaletni papir postaju sve manji, a da o tome nitko nije obaviješten.
Ovakva zakonska mjera, ako stupi na snagu kako je planirano, mogla bi označiti kraj jedne od najtiših, ali najčešćih “skrivenih poskupljenja” u trgovinama.
