Austriju i ostatak Europe sve češće zahvaćaju oblaci saharskog pijeska. Taj porast fenomena znanstvenici povezuju s promijenjenim atmosferskim cirkulacijskim obrascima – posebno s „blokirajućim“ područjima visokog tlaka i „zatvorenim“ ciklonama u području subtropika. Ovakve vremenske prilike pogoduju prijenosu pustinjskog pijeska tisućama kilometara dalje, sve do srednje Europe.
Copernicus upozorava: Kvaliteta zraka narušena
Prema podacima europske službe za klimatsko praćenje Copernicus, tijekom prve polovice 2025. godine zabilježeno je više epizoda „opsežnog prijenosa saharskog pijeska“ – od zapadne Afrike, preko Atlantika, sve do Kariba i Europe. „Zastori saharskog pijeska rezultirali su povećanim koncentracijama lebdećih čestica PM10 pri tlu, što je negativno utjecalo na kvalitetu zraka u Europi i na Karibima“, stoji u izvješću.
Pijesak nad Europom – nevidljiva prijetnja zdravlju
Fenomen pustinjskog pijeska nije samo vizualno dojmljiv – s mutnim, žućkastim nebom i slojem prašine na automobilima – već predstavlja i ozbiljan zdravstveni rizik. Copernicusov istraživač Mark Parrington ističe da su ove epizode praćene „visokim koncentracijama PM10 čestica“, koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, posebice onih s respiratornim bolestima, djece i starijih osoba.
Austrija pod „pješčanom lancetom“
Početkom srpnja zabilježena je još jedna zapažena pojava u Austriji – saharski pijesak, nošen jakim visinskim vjetrovima, doslovno je „probio“ atmosferu srednje Europe, a mediji su to nazvali „saharaskom lancetom“. Građani su prijavljivali mutno nebo i povećanu količinu prašine na otvorenim površinama.
Globalni problem, lokalne posljedice
U veljači i ožujku oblaci pijeska zahvatili su sjeveroistok Južne Amerike, a krajem travnja Karibe. Početkom veljače ciklona iz sjeverne Afrike prenijela je značajne količine pijeska prema južnoj Italiji i Grčkoj, pogoršavajući tamošnju kvalitetu zraka. U ožujku je velika prašna masa zahvatila Pirenejski poluotok, Francusku te dijelove Sjeverne Europe, uključujući Benelux i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Mnoge regije južne i jugoistočne Europe, uključujući Italiju i Grčku, bile su pogođene i u siječnju i veljači. Posljedica: zamućeno nebo, smanjena vidljivost i slojevi prašine na površinama.
Dan borbe protiv pješčanih i prašinskih oluja – 12. srpnja
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv pješčanih i prašinskih oluja, 12. srpnja, znanstvenici iz Copernicusa naglašavaju važnost globalnog praćenja i Earth-Observation tehnologija u predviđanju i ublažavanju utjecaja ovih sve češćih pojava. Apeliraju i na jačanje javne svijesti o mogućim zdravstvenim posljedicama.
Preporuke za građane
Tijekom dana s povišenom koncentracijom saharskog pijeska, savjetuje se ograničiti boravak na otvorenom, izbjegavati tjelesnu aktivnost na zraku i, po mogućnosti, koristiti pročišćivače zraka u zatvorenim prostorima. Osobama s astmom ili drugim bolestima dišnih puteva preporučuje se pojačan oprez i praćenje preporuka zdravstvenih vlasti.
Austrija se, čini se, sve češće nalazi na putanji pustinjskog vjetra – i taj izazov više nije samo vizualna neugodnost, već ozbiljno pitanje javnog zdravlja.


