Broj djece i adolescenata kojima je potrebna psihijatrijska pomoć u Austriji značajno je porastao od početka pandemije, pokazuje najnovije godišnje izvješće udruge VertretungsNetz. Stručnjaci upozoravaju na sve veći pritisak na sustav, nedostatak kreveta i osoblja te sve češće krizne intervencije, uključujući prisilna hospitaliziranja i mjere sputavanja pacijenata.
Sve više hospitalizirane djece i mladih
Prema podacima iz izvješća, u prošloj godini je u Austriji ukupno 16.917 osoba svih dobnih skupina bilo hospitalizirano protiv svoje volje ili bez pristanka, od čega je 1.305 bilo maloljetnika.
U usporedbi s 2019. godinom, broj prisilno hospitalizirane djece i mladih porastao je za oko 36 posto. Tri četvrtine tih slučajeva odnosi se na djevojčice i djevojke, a najčešći razlozi uključuju samoozljeđivanje, pokušaje samoubojstva te poremećaje prehrane i anksiozne poremećaje.
Kraći boravci zbog nedostatka kapaciteta
Stručnjaci upozoravaju da se maloljetnici u psihijatrijskim ustanovama često zadržavaju vrlo kratko, ponekad samo jedan do dva dana. Kao glavni razlog navodi se kronični nedostatak kapaciteta u bolnicama.
Bernhard Rappert iz VertretungsNetz ističe da se mladi pacijenti često otpuštaju prije nego što su stabilizirani, jer nova djeca hitno čekaju na slobodan krevet.
Slične probleme potvrđuje i dječji psihijatar Paul Plener, koji upozorava da je sustav već godinama preopterećen i da kapaciteti nisu usklađeni s potrebama.
Porast prisilnih mjera i ograničenja
Izvješće također pokazuje porast restriktivnih mjera u psihijatrijskoj skrbi. Pacijenti su često pod nadzorom kamera, u zaključanim odjelima ili fizički ograničeni u kretanju.
U pojedinim slučajevima koriste se sedativni lijekovi te sustavi vezivanja za krevet, a pacijentima može biti ograničeno kretanje po odjelu ili čak izlazak iz sobe.
Prema podacima, oko 35 posto pacijenata bilo je ograničeno na boravak u jednoj prostoriji, dok je otprilike četvrtina bila fizički vezana.
Posebno zabrinjava porast kod maloljetnika
Kod djece i mladih posebno je zabrinjavajući rast primjene mjera sputavanja. Udio maloljetnika kod kojih su primijenjene restriktivne mjere porastao je s 19,5 posto u 2019. na 28 posto u 2025. godini.
Stručnjaci upozoravaju i na velike regionalne razlike unutar Austrije, gdje se u zapadnim pokrajinama češće koriste zatvoreni odjeli, dok su u istočnim dijelovima češći otvoreni sustavi liječenja.
Stručnjaci upozoravaju na nedostatak osoblja
Dodatni problem predstavlja i kronični manjak psihijatara i medicinskog osoblja. Prema podacima liječničke komore, gotovo polovica psihijatara u Austriji starija je od 55 godina, dok je manje od 7 posto mlađe od 40 godina.
Strukovne organizacije upozoravaju da se u nadolazećim godinama očekuje val umirovljenja koji bi mogao dodatno pogoršati već postojeći manjak kadra.
Sustav pod pritiskom, reforme spore
Stručnjaci poručuju da su potrebne hitne reforme, od povećanja broja kreveta i osoblja do bolje organizacije sustava i smanjenja birokracije u specijalizaciji.
Upozorava se i da se dio hitnih slučajeva mogao izbjeći boljom organizacijom i ranijom intervencijom, no sustav trenutno ne može pratiti rastuće potrebe.
Pomoć u kriznim situacijama
Stručnjaci podsjećaju da se osobe u psihičkoj krizi mogu obratiti službama za pomoć, uključujući telefonsku savjetodavnu liniju 142 te savjetovalište za mlade “Rat auf Draht” na broj 147.
