Parlamentarni odgovor ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera (ÖVP) izazvao je burne reakcije u Austriji. Prema njegovim podacima, zaključno s 31. prosincem 2024., oko 31.000 osoba nalazi se u sustavu osnovne pomoći u Beču – gotovo polovica svih 68.161 izbjeglica u Austriji.

Beč premašio svoju kvotu za 208 %

Prema dogovoru između saveznih pokrajina, svaka regija ima obvezu zbrinjavanja određenog broja izbjeglica. Beč je tu kvotu ispunio čak 208 %, dok su druge regije imale poteškoća u ispunjavanju svojih obveza. U 2023. godini taj je udio iznosio 197 %, što pokazuje trend porasta koncentracije izbjeglica u glavnom gradu.

Tko su korisnici pomoći?

Zanimljiv je i profil korisnika. Iako je sustav osnovne pomoći prvenstveno namijenjen tražiteljima azila, oni su u Beču činili tek 7,5 % svih korisnika. Nasuprot tome, u Tirolu su tražitelji azila činili 48 % korisnika, a u Gornjoj Austriji 47 %.

84 % svih subsidiarno zaštićenih osoba živi u Beču

Osobito se ističe broj subsidiarno zaštićenih osoba – njih oko 13.100 u cijeloj Austriji, od kojih čak 11.000 živi u Beču. To je udio od 84 %. Ova skupina osoba ne ispunjava uvjete za puni azil, no njihovo zdravlje ili život bili bi ugroženi u zemlji porijekla. Najčešće se radi o državljanima Sirije i Afganistana.

Jedan od mogućih razloga njihove koncentracije u Beču su izdašnije socijalne naknade koje grad nudi – među najvišima u državi, uz Tirol.

FPÖ: “Beč postao socijalna mreža za izbjeglice”

Oporbene političke stranke, posebice FPÖ, oštro kritiziraju ovu situaciju. Čelnik bečke FPÖ, Dominik Nepp, izjavio je da je Beč postao “socijalna mreža za tisuće subsidiarno zaštićenih osoba” i optužio grad da postaje sigurnosni rizik za domaće stanovništvo.

Nepp tvrdi da Beč, uz Tirol, nudi najviše socijalne beneficije, što privlači upravo one koji „žele dugoročno ostati, a ne dati ništa zauzvrat društvu“. Pozvao je na prekid tzv. „politike dobrodošlice“ i trenutačno smanjenje socijalnih prava za ovu skupinu.