Austrija
Radnička komora upozorava na navodno potencijalne malverzacije
Sve veći broj potrošača u Austriji žali se na praksu najma vozila tvrtke 123-Transporter iz Donje Austrije. U protekle dvije godine Arbeiterkammer (AK) Gornje Austrije zaprimila je čak 147 pritužbi na ovu rent-a-car tvrtku – zbog netransparentne naplate visokih pologa, spore povratne isplate i dugoročnih pretplatničkih obveza koje korisnicima donose više štete nego koristi.
Polog „skriven“ u općim uvjetima
Jedna od glavnih zamjerki odnosi se na nejasnu komunikaciju o pologu koji se naplaćuje prije preuzimanja vozila. Naime, iznosi od 500 ili čak 1.000 eura, ovisno o trajanju najma, nisu jasno istaknuti tijekom procesa rezervacije putem web-stranice ili aplikacije – već se spominju isključivo u 24 stranice dugačkim općim uvjetima poslovanja (AGB), koje korisnici potvrđuju klikom bez da ih detaljno pročitaju, prenosi ORF:
Pritom korisnici tek nakon potvrde najma doznaju da će morati uplatiti značajnu svotu pologa, što kod mnogih izaziva neugodno iznenađenje.
Skupo “rješenje” za izbjegavanje pologa
Kada shvate da ih čeka visoki polog, mnogi korisnici biraju naizgled praktičnu alternativu: plaćanje 149 eura za izuzeće od pologa ili pak pretplatu od 67 eura mjesečno na 24 mjeseca, što ukupno iznosi 1.608 eura. Iako uz to više ne moraju plaćati polog kod sljedećih najamnih ugovora, a imaju i 20 % popusta na jednu mjesečnu rezervaciju, iz AK upozoravaju: to je loša ponuda za korisnike koji povremeno unajmljuju vozilo, jer pretplata traje čak dvije godine.
AK Gornje Austrije smatra da je 24-mjesečna obveza neprimjereno duga i potencijalno pravno osporiva.
Dugotrajna isplata pologa
Još jedan izvor nezadovoljstva: povrat pologa. Prema općim uvjetima poslovanja, klijent sam mora zatražiti povrat sredstava, i to tek 28 dana nakon vraćanja vozila. Nakon toga tvrtka ima još dodatnih 28 dana za obradu i uplatu. U mnogim slučajevima novac nije isplaćen ni nakon tog roka, a klijentima je polog vraćen tek nakon intervencije AK.
Što poduzimaju potrošačke organizacije?
„Želimo skrenuti pažnju na ove nepravedne i zbunjujuće poslovne prakse, osobito jer su mnogi korisnici oštećeni ili dovedeni u zabludu“, izjavio je Martin Walther iz odjela za zaštitu potrošača. AK poziva sve pogođene da se jave, kako bi se pritisak na tvrtku pojačao, a korisnici bolje informirali o svojim pravima.
Austrija
Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
Tijekom uskrsnog vikenda austrijska policija provodi pojačane prometne kontrole u sklopu akcije “Sigurno u uskrsnom prometu”. Nadzor traje od Velikog tjedna pa sve do utorka nakon Uskrsa, s posebnim naglaskom na prekoračenje brzine te vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.
Cilj ovih mjera je povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja teških prometnih nesreća – posebno na glavnim prometnicama, u lokalnom prometu i na popularnim izletničkim rutama.
Statistika iz 2024. pokazuje ozbiljnost situacije:
Prošle godine u uskrsnom razdoblju zabilježeno je 53.180 prekršaja zbog prebrze vožnje. U 258 slučajeva oduzeta je vozačka dozvola, a četiri su vozila zaplijenjena zbog ekstremnog prekoračenja brzine. Također je zabilježeno 303 slučaja vožnje pod utjecajem alkohola i 76 zbog vožnje pod utjecajem droga – svi prekršitelji odmah su isključeni iz prometa.
Za ovogodišnje kontrole policija koristi više od 2.500 vozila, 400 motocikala, 100 civilnih patrola s videoopremom, 1.250 uređaja za lasersko mjerenje brzine i više od 1.400 alkometara. Također se primjenjuju radari na semaforima, sustavi za mjerenje razmaka i uređaji za kontrolu mopeda.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je: „Policija želi maksimalno zaštititi one koji poštuju pravila. Protiv onih koji ugrožavaju druge postupat ćemo odlučno.“
Unatoč pojačanom nadzoru, prošle godine za Uskrs poginulo je pet osoba u prometnim nesrećama, a 329 ih je ozlijeđeno u 278 nesreća s ozlijeđenima. To je porast u odnosu na 2023., kada je zabilježena samo jedna smrt. Ipak, u usporedbi s prošlim desetljećima, broj smrtnih slučajeva se značajno smanjio – primjerice, 1976. godine Uskrs je odnio čak 39 života, dok je 2004. bilo 17 poginulih. Najniži broj – samo jedan smrtni slučaj – zabilježen je 2013. i 2023. godine.
Austrija
Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
Uoči izbora u Beču 27. travnja, tema socijalne pomoći ponovno je izazvala političke rasprave. Prema podacima austrijskog Ministarstva za integraciju, koje vodi Claudia Plakolm (ÖVP), prosječna godišnja socijalna pomoć koju prima azilantska obitelj s troje djece u Beču iznosi 48.348 eura. Uz to, ostvaruju i dodatne pogodnosti, poput oslobađanja od plaćanja RTV pristojbi i participacija za lijekove.
Ministrica Plakolm upozorava da je udio Sirijaca koji žive od socijalne pomoći posebno visok: čak 73,7 % sirijskih državljana u Beču 2023. godine trajno je primilo socijalnu pomoć. U ostalim austrijskim saveznim državama taj postotak je bio znatno niži, oko 30 %.
Analiza pokazuje da bi država uštedjela gotovo 78.000 eura godišnje kada bi oba roditelja iz takve obitelji radila. U tom bi slučaju, osim izostanka troška za socijalnu pomoć, obitelj kroz poreze i doprinose u proračun uplatila dodatnih 28.000 eura. Čak i kad bi radio samo jedan roditelj, prihod države iznosio bi gotovo 14.000 eura godišnje.
Plakolm ističe: „Naši podaci pokazuju da velik broj Sirijaca ostaje dugoročno u sustavu socijalne pomoći. Zato je važno ograničiti spajanje obitelji i zaustaviti doseljavanje u socijalni sustav.“
Ministrica je dodala kako mora postojati jasna razlika između prihoda od rada i onih iz socijalnih davanja: „Nitko ne može razumjeti situaciju u kojoj osoba bez posla dobiva jednako kao netko tko radi puno radno vrijeme.“ U tom kontekstu najavljuje postupno smanjivanje socijalne pomoći onima koji ne ispunjavaju integracijske obveze, poput učenja njemačkog jezika, rada i poštivanja austrijskih pravila.
Austrija
Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
Nakon 18 godina besprijekornog rada u jednom izdavačkom poduzeću, Bečanin Armin W. dobio je izvanredni otkaz – i to zbog nesporazuma tijekom bolovanja.
Dok je bio kod kuće zbog pozitivnog testa na koronavirus, njegova supruga je na društvenim mrežama objavila staru fotografiju s jednog zajedničkog izleta, povodom njihove godišnjice braka. Poslodavac je vidio objavu i – pogrešno – zaključio da je Armin zapravo na odmoru dok je prijavljen na bolovanju. Bez ikakvog razgovora ili provjere činjenica, uslijedio je trenutačni otkaz.
„Nitko nije razgovarao sa mnom. Sve se moglo vrlo lako razjasniti, ali jednostavno su me otpustili“, izjavio je Armin za časopis Austrijske radničke komore (AK).
U šoku i bez posla, obratio se Radničkoj komori u Beču, koja je pokrenula pravne korake protiv poslodavca. Na kraju mu je dosuđena odšteta u iznosu većem od 70.000 eura, uključujući i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Ovaj slučaj ističe važnost poštivanja prava radnika i nužnost provjere činjenica prije donošenja drastičnih odluka poput otkaza.
