Ekonomija
Svaka deseta trgovina u Austriji više ne prihvaća gotovinu
Gotovina i dalje ostaje iznimno popularna u Austriji, no sve više trgovina odustaje od njenog prihvaćanja. Austrijska narodna banka (OeNB) sada se zalaže za strožu obvezu prihvaćanja gotovine.
Austrija je i dalje zemlja gotovine. Klasični novčići i novčanice igraju važnu ulogu u svakodnevnom plaćanju te su za mnoge ljude nezamjenjivi, zaključuje OeNB na temelju studije Europske središnje banke (EZB) i vlastitih istraživanja.
Unatoč tome, broj trgovina, događanja i uslužnih objekata koji više ne prihvaćaju gotovinu znatno je porastao – prema najnovijem izvješću OeNB-a, sada je svaka deseta trgovina prestala prihvaćati novac u fizičkom obliku. Još 2020. taj je udio iznosio svega šest posto. Sve češće se na blagajnama može čuti: “Ne primamo gotovinu”.
“Gotovina je i dalje suvremeno sredstvo plaćanja”
Prema podacima OeNB-a, 90 posto austrijskih poduzeća i dalje prihvaća gotovinu kao sredstvo plaćanja. Međutim, sve veći broj tvrtki odustaje od gotovine, što je za nacionalnu banku neprihvatljivo. Zbog toga se zalažu za strožu obvezu prihvaćanja gotovine.
“Sve više poduzeća narušava slobodu izbora potrošača, što postaje ozbiljan problem”, izjavio je direktor OeNB-a Eduard Schock za list “Standard”. Smatra da je nužno zakonski regulirati obvezu prihvaćanja gotovine, jer pojedinci ne mogu sami osigurati svoje pravo na plaćanje gotovinom.
Trgovci skeptični prema strožim pravilima
Predstavnici trgovaca otvoreni su za raspravu, no kritični su prema dodatnim zakonskim ograničenjima. Rainer Will, direktor Udruge trgovaca, naglašava kako već sada postoje iznimno strogi propisi te da nije potrebno još više regulacija.
Mnogi trgovci odlučuju se za bezgotovinsko poslovanje zbog povećanog rizika od krađa i pljački, tvrdi Will. Digitalne metode plaćanja su brže i lakše za administraciju, no s druge strane, plaćanja debitnim i kreditnim karticama donose dodatne naknade za trgovce.
Obvezno prihvaćanje gotovine moglo bi stupiti na snagu s uvođenjem digitalnog eura
Prema Schocku, stroža pravila o prihvaćanju gotovine trebala bi stupiti na snagu najkasnije s uvođenjem digitalnog eura, jer bi u suprotnom nastala apsurdna situacija – digitalni euro bio bi obvezno prihvaćen, dok bi fizička gotovina mogla biti odbijena. I EZB zagovara jednaka pravila za gotovinu i digitalni euro.
Pozicija OeNB-a o gotovini
OeNB se zalaže za zakonsku obvezu prihvaćanja gotovine uz razumne iznimke. Gotovina je jedino službenog zakonsko sredstvo plaćanja dostupno javnosti, dok su sva ostala sredstva privatna i podložna tržišnim zakonima.
Osim toga, OeNB traži osiguranje dostupnosti gotovine putem banaka i bankomata, posebice u općinama koje ih trenutno nemaju.
Digitalni euro mogao bi postati prvo službeno digitalno sredstvo plaćanja u eurozoni i time dopuna fizičkoj gotovini. To bi Europi omogućilo stratešku neovisnost o ne-europskim platnim sustavima i privatnim kriptovalutama poput stabilnih kovanica (stablecoina).
“S digitalnim eurom građani bi dobili dodatnu opciju za elektroničko plaćanje i time više slobode izbora”, zaključuje OeNB, dodajući da bi i trgovci mogli imati koristi od takvog sustava.
Međutim, ostaje neizvjesno hoće li digitalni euro postati stvarnost. Očekuje se da će Vijeće EZB-a ove godine donijeti odluku o njegovom uvođenju.
Ekonomija
Val stečajeva pogodio Austriju: U samo tjedan dana propalo 66 tvrtki
U Austriji je prošlog tjedna čak 66 domaćih poduzeća završilo u stečaju, a pogođene su gotovo sve gospodarske grane – od malih pekarnica do IT i građevinskih tvrtki.
Prema podacima Gläubigerschutzverbände KSV 1870 i Creditreforma, broj insolventnih tvrtki i dalje raste, a gospodarstvenici upozoravaju da je poslovno okruženje “iz dana u dan sve teže”.
Najveći pojedinačni slučaj bila je Heidenbauer-Gruppe iz Štajerske, čiji je stečaj pogodio oko 600 vjerovnika koji potražuju više od 62 milijuna eura.
No taj primjer nije iznimka – nego dio šire negativne tendencije.
Tjedan je započeo dramatično:
- 11 tvrtki prijavilo je stečaj u ponedjeljak
- 16 tvrtki u utorak
- 22 tvrtke u četvrtak
Pogođene su brojne djelatnosti, među njima pekarski pogoni, tvrtke za čišćenje, IT sektor, agencije za nekretnine i razne uslužne djelatnosti.
Uzroci vala stečajeva su kombinirani: visoki troškovi, pad potražnje, skupi krediti i izostanak očekivanog gospodarskog oporavka. Posebno teško situaciju podnose mala i srednja poduzeća, za koja poslovanje sve češće postaje borba za golo preživljavanje.
Ekonomija
Kraj jeftine kupnje! EU ukida carinsku granicu – stižu veliki poskupljenja za robu iz Kine
EU ministri financija odlučili su ukinuti carinsku granicu od 150 eura za pakete iz država izvan Europske unije. Ovaj potez posebno cilja na masovne pošiljke iz Kine, koje su posljednjih godina zatrpale europsko tržište i stvorile ogroman pritisak na domaće trgovce.
Prema podacima Europske komisije, čak 91 % svih internetskih narudžbi do 150 eura 2024. godine stizalo je iz Kine. Broj takvih pošiljaka eksplodirao je: s 1,9 milijardi u 2023. na više od 4,17 milijardi u 2024. Ukupno je u cijelu EU lani uvezeno oko 4,6 milijardi paketa.
Austrijski Handelsverband navodi da samo Austrija zbog ovakvog uvoza trpi štetu do 4,5 milijardi eura. Ministar financija Markus Marterbauer pozdravio je odluku i istaknuo da će ona pomoći sigurnosti proizvoda, zaštiti okoliša i europskog gospodarstva te suzbiti pokušaje izbjegavanja carina.
EU želi da se nova pravila primijene što prije, potencijalno već u prvom tromjesečju 2026. godine. Riječ je o dijelu velike EU carinske reforme kojom se uvodi nova zajednička carinska uprava i digitalna platforma za nadzor uvoznih lanaca, predviđena za rad najranije 2028.
Ministri poručuju da je ukidanje granice nužno kako bi se stalo na kraj nelojalnoj konkurenciji, umjetnom razdvajanju pošiljaka radi izbjegavanja carina i rastućem ekološkom opterećenju zbog ogromne količine transporta i pakiranja.
Ekonomija
Milijunski slom: Poznata austrijska grupa pred potpunim raspadom
Heidenbauer-grupa, osnovana još 1946. kao mala bravarija u Brucku an der Mur i Wiener Neudorfu, nakon desetljeća uspješnog poslovanja našla se u dubokoj financijskoj krizi.
Grupa je podijeljena na četiri društva s ukupno 129 zaposlenih. Prema podacima Austrijskog udruženja Creditreform, dvije tvrtke – Edelstahl te Dach & Wand – podnijele su zahtjev za otvaranje sanacijskog postupka pri Zemaljskom sudu u Leobenu. Preostale dvije, Aluminium te Stahl & Tragwerk, zatražile su pokretanje stečajnog postupka.
Ukupno je pogođeno oko 600 vjerovnika. Obveze iznose približno 62 milijuna eura, dok imovina grupe vrijedi oko 3,7 milijuna. Tvrtka Edelstahl vjerovnicima nudi povrat od 20 %, a Dach & Wand cilja na isplatu 30 % dugova.
Do financijskog sloma došlo je zbog niza faktora: drastičnog poskupljenja materijala i kašnjenja u isporuci tijekom pandemije COVID-19, obveze povrata državnih potpora, snažnog rasta cijena energije i sirovina te pada potražnje u građevinskom i nekretninskom sektoru. Presudni udarac bila je i stečaj jednog velikog klijenta, koji je lančano povukao grupu u još dublje probleme.
