Ekonomija
Svaki četvrti radnik ima problem neisplaćenih prekovremenih sati u Austriji
Prema podacima iz 2024. godine, 42,3 milijuna prekovremenih i dodatnih radnih sati u Austriji nije bilo plaćeno niti kompenzirano na neki drugi način, što čini oko četvrtine svih odrađenih prekovremenih sati. Predsjednica Austrijske radničke komore (AK) Renate Anderl istaknula je ovu zabrinjavajuću pojavu na konferenciji za novinare, pozivajući na strože sankcije za poslodavce koji ne ispunjavaju svoje obveze prema radnicima.
Anderl je naglasila da neplaćeni prekovremeni rad ne šteti samo radnicima, već također negativno utječe na privatnu potrošnju, što dodatno pogoršava trenutnu ekonomsku situaciju. Zbog “krađe plaća” država gubi dodatne prihode, što je osobito važno u kontekstu trenutnog proračunskog deficita. Prema njezinim procjenama, gubitak poreza na dohodak zbog neplaćenih prekovremenih sati iznosi oko 960 milijuna eura, dok gubitak za socijalno osiguranje iznosi približno 330 milijuna eura.
Također, primijećeno je opadanje moralnih standarda među poslodavcima, dok je spremnost radnika za rad na vrlo visokom nivou. Iako je broj odrađenih prekovremenih sati u 2024. godini smanjen za 7 posto u odnosu na prethodnu godinu, udio neplaćenih prekovremenih sati se povećao. Dok je 2020. godine oko 14 posto odrađenih prekovremenih sati bilo neplaćeno, danas taj postotak iznosi oko 25 posto. Žene su, kako se navodi, češće pogođene neplaćenim prekovremenim radom – gotovo svaka treća prekovremena satnica koju odrade žene nije plaćena, dok je među muškarcima taj postotak 23 posto.
Anderl poziva na hitne mjere, uključujući uvođenje “kaznenih naknada od 100 posto” za poslodavce koji ne kompenziraju zaslužene prekovremene sate te potrebu za povećanjem broja inspektora rada i zakonskom zabranom isteka roka za isplatu naknada za prekovremeni rad. Sindikalna organizacija (ÖGB) također podržava zahtjev za strože sankcije prema poslodavcima koji ne poštuju prava radnika.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
