Ekonomija
Novi obračun u Austriji: Ako zarađujete preko ovog iznosa onda ste u vrhu po primanjima
Srednji prihod ove godine iznosi 2676 eura neto mjesečno. Ali u kojem se trenutku zapravo računate kao osoba s najvećim primanjima i koja zanimanja zarađuju najveću plaću?
Izračuni za ovu, 2025. godinu, pokazuju koliko se u prosjeku mora zaraditi da bi se smatralo jednim od najvećih u Austriji. Prema izvješću o plaćama, prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je oko 55.000 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2676 eura.
“Medijan” znači da je 50 posto prihoda iznad, a 50 posto ispod. Prosječna plaća je pak 60.500 eura bruto godišnje za stalno zaposlene.
S neto mjesečnom plaćom od 2.676 eura već ste među onima koji najviše zarađuju u Austriji. PS bruto godišnjom plaćom od 71.000 eura (5.071 eura mjesečno) već ste po definiciji “top earner”. To je otprilike 3.238 eura neto mjesečno. Prema izvješću Stepstone salary, ti primatelji pripadaju “četvrtini najbogatijih” – u Austriji.
Smatra se da osoba ima niske prihode ako je njen prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji zarađuju prihod ispod granice siromaštva. Prema Konferenciji o siromaštvu, trenutačni prag rizika od siromaštva ove je godine 1572 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
Također postoji veliki jaz između spolova u pogledu srednjeg dohotka: žene u prosjeku zarađuju samo oko 50.750 eura bruto, dok muškarci zarađuju 58.000 eura bruto godišnje.
Prema izvješću o plaćama zaposlenika, najveći medijski prihod ostvaruju liječnici u Austriji sa 109.750 eura bruto godišnje, zatim strukovna skupina “menadžment” sa 72.750 eura te bankarstvo, financije i osiguranje sa 70.250 eura.
Najniže plaće imaju zaposleni u djelatnosti čišćenja od 36.750 eura, a odmah iza njih su ugostiteljstvo te trgovina na veliko i malo s po 43.000 eura bruto godišnje.
Ekonomija
Važna obavijest za sve klijente Bank Austria i RBI u Austriji
UniCredit Bank Austria (BA) i Raiffeisen Bank International (RBI) prodale su svoje udjele u Card Complete, tvrtki za kreditne kartice. Za klijente se zasad ništa ne mijenja. Svi korisnici kreditnih kartica BA i RBI, čija se plaćanja obrađuju putem Card Completea, u narednim tjednima dobit će ponudu za novu karticu iz svoje banke.
Ako klijenti prihvate ponudu, prijelaz će se dogoditi automatski. Time će njihov račun prijeći s Card Completea na Bank Austria ili RBI. “To ima prednost jer će klijenti svoju kreditnu karticu moći vidjeti i u aplikaciji za mobilno bankarstvo”, izjavio je glasnogovornik Bank Austrije. Također, klijentima će biti omogućeno korištenje Google Paya i Apple Paya.
Unatoč promjeni, sve trenutne kartice vrijede do kraja godine. Glasnogovornik Bank Austria naglašava da se zamjena kartica neće dogoditi odjednom, već postupno. Prema Raiffeisenu, zamjena će se odvijati bez prekida. Klijentima je jedino potrebno dati pristanak za prijelaz, a ostalo će obaviti banka.
Tijekom godine, korisnici će moći nastaviti koristiti svoje stare kartice sve dok im nove ne budu aktivirane. “Nova ponuda financijski neće biti nepovoljnija za naše klijente”, izjavio je glasnogovornik RBI-ja. Očekuje se da će svi pogođeni klijenti u prvoj polovici godine putem pisma biti obaviješteni o prestanku suradnje i novoj ponudi.
Card Complete dobio novog investitora
Card Complete je već pronašao novog investitora. Prodani udjeli (50,1 % od BA i 25 % od RBI) preuzima austrijsko investicijsko društvo Eavista. Osnivač Eaviste je međunarodni investitor Arif Babayev, koji tvrdi da ima više od 20 godina iskustva u industriji te planira proširenje na njemačko govorno područje. Zajedno s Nurianom Zhagiparovim, Babayev je osnovao britanskog pružatelja platnih usluga DNA Payments Limited. Preostalih 24,9 % udjela ostaje u vlasništvu AVZ privatne zaklade Grada Beča.
Card Complete je jedno od vodećih kreditnih kartičnih poduzeća na austrijskom tržištu. Poslužuje 30.000 poslovnih klijenata i otprilike milijun korisnika kartica u Austriji. Godišnji promet transakcija iznosi oko 10 milijardi eura. Osim Visa i Mastercard kartica, Card Complete ekskluzivno nudi i Diners Club kartice.
Ekonomija
Strabag ima novog prvog čovjeka tvrtke
Nadzorni odbor Strabaga, građevinskog diva kotiranog na burzi, imenovao je u srijedu 48-godišnjeg Stefana Kratochwilla novim predsjednikom uprave s trenutnim učinkom.
Prije nekoliko tjedana njegov prethodnik, Klemens Haselsteiner, iznenada je preminuo. Kratochwill je do sada bio direktor centralnog sektora i generalni direktor Strabagove podružnice za građevinske strojeve, BMTI GmbH. U toj ulozi bio je odgovoran za oko 3.000 zaposlenika na međunarodnoj razini, priopćio je Strabag u srijedu.
Kratochwill je diplomirao industrijsko inženjerstvo i strojarstvo na Tehničkom sveučilištu u Beču. U Strabagovom koncernu radi već više od 20 godina.
Klemens Haselsteiner, sin osnivača i ključne osobe tvrtke Hansa Petera Haselsteinera (81), preminuo je sredinom siječnja u dobi od 44 godine. Privremeno su ostali članovi uprave preuzeli njegove odgovornosti. Haselsteiner je pokrenuo jedan od najopsežnijih transformacijskih procesa u povijesti Strabaga kroz program “Work On Progress”, nakon što su izazovi u poslovanju s Rusijom nastali zbog rata u Ukrajini. Obitelj Haselsteiner drži 30,7 posto udjela u Strabag SE, koji je dio vodećeg indeksa Bečke burze (ATX).
Strabag je najveća građevinska tvrtka u Austriji i 2023. godine ostvarila je značajan rast dobiti. Neto dobit koncerna porasla je za trećinu na 630,5 milijuna eura, dok je dobit po dionici (EPS) skočila za 37 posto, s 4,60 na 6,30 eura. Na kraju 2023. godine Strabag je u punom radnom ekvivalentu zapošljavao 77.136 radnika diljem svijeta.
Ekonomija
Shop u kojem rado kupuju i građani Austrije otpušta čak 480 zaposlenika
Njemački internetski trgovac Otto otpušta oko 480 zaposlenika u pozivnim centrima, potvrdila je danas tvrtka na upit.
Kao razloge, Otto navodi pojačanu konkurenciju, kontinuirano slab ekonomski rast u Njemačkoj i promijenjene navike kontaktiranja kupaca. Telefonski kontakt gubi na važnosti, a strukture korisničke službe više nisu ekonomski održive.
Otto planira do 31. kolovoza ove godine zatvoriti 8 od 13 lokacija korisničke službe. Tvrtka će tako ugasiti urede u Alzenau, Bad Salzuflenu, Bochumu, Niederzieru, Kasselu, Leipzigu, Stuttgartu i Nürnbergu. Korisnička služba ostat će prisutna u Magdeburgu, Neubrandenburgu, Hamburgu, Dresdenu i Erfurtu, gdje će raditi oko 700 zaposlenika. Osim toga, tvrtka će surađivati i s vanjskim partnerima.
Otto je najavio kako će pogođenim zaposlenicima ponuditi otpremnine ili prelazak u prijelazno društvo. Takvo društvo privremeno preuzima radnike, dodatno ih osposobljava te ih, u najboljem slučaju, ponovno integrira na tržište rada. Otto će povećati iznos tzv. prijelazne naknade za nezaposlene.
