Austrija
Poznato kolika je bila prosječna satnica u Austriji prošle godine
U Austriji postoje velike razlike u plaćama po satu ovisno o djelatnosti, saveznoj državi, obrazovanju i spolu. U 2024. godini izvršena je procjena satnica u Austriji. Jasno, zbog različitih promjena ove će godine rasti satnice.
Sada je konačno dovršena vrlo složena procjena: satnica (bruto) konačno je poznata. Ona je u prosjeku iznosila 17,49 eura. Međutim, postoje ogromne razlike unutar sektora, ali i među spolovima. No, udio onih koji moraju raditi za nisku satnicu od 11,66 eura ostao je isti već 15 godina (14,1 posto).
“Obuka ima jasan pozitivan utjecaj na potencijal zarade”, sažima generalni direktor Austria Statistik Tobias Thomas. Zaposlenici s višom ili višom tehničkom diplomom dobivali su gotovo duplo više bruto po satu od osoba s najviše obveznom školskom spremom. “Obrazovanje se isplati.”, ističe on
Prema istraživanju, najviše se zarađuje u opskrbi energijom (27,12 eura), zatim u informacijsko-komunikacijskim (24,63 eura) te financijskim uslugama i uslugama osiguranja (24,42 eura). Najniža bruto satnica bila je u ugostiteljstvu, ali u iznos od 11,16 eura nije uračunata napojnica.
U maloprodaji, drugoj najvećoj industriji, ljudi su u prosjeku zarađivali 15,30 eura po satu. Također zanimljivo: ljudi u kvalificiranim zanatima zarađivali su nešto više od 17,93 eura od uredskih radnika od 17,21 eura.
U svim su sektorima bruto satnice žena bile niže od bruto satnica muškaraca. Dok muškarci zarađuju 18,69 eura, žene tek 15,73 eura, odnosno 15,8 posto manje. Uostalom, 2006. godine ta je vrijednost iznosila 22,7 posto. Međutim, žene su i dalje znatno češće radile za niske plaće (20,6 prema 9,4 posto).
Gledano po obrazovnim kvalifikacijama, prosječno se zarađuje 13,15 eura bruto po satu s obveznom školskom svjedodžbom, 17,08 eura s pripravničkom kvalifikacijom i 20,42 eura s BHS maturom. Za zaposlenike s visokom ili višom stručnom spremom bruto plaće po satu iznosile su 24,17 eura i stoga su bile 1,8 puta veće od osoba s najviše školskom spremom.
Prema saveznim pokrajinama, najveća primanja bila su u Vorarlbergu 19,48 eura, a najmanja u Gradišću 15,40 eura. Vorarlberg je savezna država s najvećom razlikom u plaćama žena i muškaraca. Razlika u plaćama između spolova bila je najmanja u Beču.
Austrija
U Austriji se i dalje postavljaju ‘super-radari’, kazne pljušte na sve strane
Upravitelj autocesta ASFINAG trenutno uvelike zamjenjuje radarske uređaje diljem Austrije. Prelazak na nove uređaje započeo je 2020. godine. Od tada se sukcesivno mijenjaju sustavi na najvažnijim autocestama diljem zemlje. Nije ni čudo: u 2023. je u cijeloj zemlji bilo 369 smrtnih slučajeva u prometu.
Prema službenoj statistici nesreća, glavni uzroci prometnih nesreća sa smrtnim ishodom bili su nepažnja i rastresenost (25,6 posto), a zatim “neprilagođena brzina vožnje” (22,7 posto).
Jedan od načina da se vozače spriječi u utrkivanju je izricanje kazni. Kako bi se grešnici doista uhvatili, radari su sve bolji i precizniji. ASFINAG koristi nove “super radarske” uređaje i sljedeće će godine, primjerice, zamijeniti uređaje na S10 i A7 u blizini Linza.
Oni rade ovako: laser snima fotografije unutar radarske kutije. Tipično “bljeskanje” kao na starim uređajima više ne postoji. Pa vozači niti ne znaju jesu li uhvaćeni.
Snimaju se obično dvije fotografije (kao i dosad). Jedna sa stražnje strane i jedna s prednje strane što je važno za identifikaciju vozača. Također zakonski, jer u nekim zemljama vlasnici vozila ne moraju dati podatke tko je konkretno prebrzo vozio automobil (npr. u Njemačkoj).
Brojni novi radarski uređaji izazivaju uzbuđenje kod mnogih vozača. Jedni misle da je dobro da se brzina pažljivo provjerava, drugi to vide kao prijevaru. Činjenica je: uređaji su sve bolji i precizniji, a grešaka pri snimanju sve je manje.
Manje je i grešaka prilikom snimanja. Novi sustavi također se aktiviraju brže. Naime, kamera uređaja postaje aktivna kada brzina prijeđe tri km/h, a kod brzina preko 100 kilometara na sat i dalje postoji tolerancija mjerenja od tri posto.
Kakav učinak može imati ugradnja novih radarskih uređaja pokazalo se i u Welsu. Tamo je u lipnju postavljen novi uređaj i u šest mjeseci ulovljeno je 13.000 vozača.
Austrija
U Austriji krenule rezervacije za ljetnu sezonu
Unatoč rastućim cijenama i stalnoj ekonomskoj krizi, mnogi stanovnici Austrije ne žele se odreći svog ljetnog odmora u inozemstvu. Popusti za rane rezervacije u turističkim agencijama osiguravaju povećanje broja rezervacija.
Samo iz zračne luke Salzburg možete doći do 153 odredišta za odmor bez presjedanja. Rijetko tko želi propustiti ovu raznolikost na svom ljetnom odmoru. Od karantene zbog Corone, želja stanovnika Salzburga za putovanjem porasla je za 16 posto samo od 2022. do 2023. godine.
Prema Statistici Austria, građani Austrije su više od 14 milijuna puta otišli na odmor u inozemstvo. I taj se trend nastavlja, kaže Petra Stranger, glasnogovornica putničkih agencija: „Unatoč globalnoj krizi i slabljenju gospodarstva, turizam se pokazao vrlo otpornim. Od listopada imamo povećanu potražnju za ljeto 2025. Kupci vrlo rado iskorištavaju popuste za rane prijave jer mogu uštedjeti novac.”
Primjerice, za hotelska putovanja moguće su cijene i do 40 posto niže. Tko ove godine ide na ljetovanje u inozemstvo, morat će izdvojiti više novca, kaže stručnjak: “Poskupljenje je oko tri posto, a to nikoga neće odbiti od putovanja. Imamo mnogo novih putnih odredišta iz Salzburga, uključujući Grčku, Egipat ili na dugim putovanjima.”
Bilo da se radi o dalekim putovanjima ili odredištima na Mediteranu – stanovnici Salzburga svoj odmor uglavnom plaćaju odmah. Ljetovanje na kredit ili obročno plaćanje nije baš uobičajeno u ovoj regiji.
Austrija
D. Austrija planira uvesti zabranu nošenja marama za djevojčice i velike kazne
U Donjoj Austriji sastavljen je paket protiv radikalnog islama. Od federalne vlade također se očekuje da poduzme odgovarajuće mjere.
Državna čelnica Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner može se sa zadovoljstvom osvrnuti na posljednje izbore za lokalna vijeća, na kojima je ÖVP postigao rekordan broj prvih mjesta, ali je sveukupno morao prihvatiti gubitak od jedan posto. Sada su ponovno u fokusu plavo-crni pregovori na saveznoj razini.
Čak i ako tu i tamo dođe do krize, Johanna Mikl-Leitner poziva na smirenost. Ona sama već je u koaliciji s FPÖ-om. “Savezna vlada svakako može uzeti Donju Austriju kao primjer kada je riječ o načinu na koji surađuju”, rekla je za “Kronen Zeitung”.
Zajedno s potpredsjednikom Udom Landbauerom nedavno je sastavljen paket protiv “radikalnog islama”. Međutim, potrebne su mjere i na saveznoj političkoj razini, kaže Mikl-Leitner: “Želimo zabranu nošenja marama za djevojčice do njihove desete godine i kazne za obitelji koje se ne žele integrirati.”
U Donjoj Austriji to se već provodi u vrtićima, ali savezna vlada je potrebna za školski sektor. Državni vrh mogao bi zamisliti kazne i do 2500 eura.
