Od siječnja 2025. doprinosi za socijalno osiguranje u Austriji znatno će porasti. To dovodi do većih odbitaka od bruto dohotka. Počevši od ove godine doprinosi za socijalno osiguranje će se povećati za mnoge ljude u Austriji. To povećava odbitke od bruto dohotka. Osobe s višim primanjima posebno su pogođene zbog povećanja maksimalne osnovice doprinosa. Mnogima to čak smanjuje neto prihod unatoč smanjenju poreza.

Osnovica za povećanje doprinosa za socijalno osiguranje je revalorizacijski broj 1,063 iz 2025. To također znači da se granica graničnog dohotka značajno povećava – povećavaju se i granice dodatnog dohotka.

Zbog revalorizacijskog broja 1,063 od 1. siječnja 2025. povećavaju se najviše osnovice doprinosa za socijalno osiguranje. Maksimalna mjesečna osnovica za doprinose povećava se sa 6.060 eura (202 eura dnevno) na 6.450 eura (dnevno 215 eura). Visoka godišnja osnovica doprinosa povećat će se s 84.840 eura 2024. na 90.300 eura. Za posebna plaćanja, visoka godišnja osnovica doprinosa ubuduće će iznositi 12.900 eura (ranije 12.120 eura). To znači da će se od 2025. povećati maksimalni doprinos za socijalno osiguranje koji se plaća.

Iznos doprinosa za socijalno osiguranje od 2025. godine možete izračunati pomoću kalkulatora bruto-neto. Sve detalje možete pronaći ovdje na Finanz.at.

Za revalorizacijski broj 1,063 povećavaju se i granični iznosi udjela doprinosa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti za zaposlenike i pripravnike.

Diese liegen für Dienstnehmer künftig bei:

• bis 2.074 Euro: 0 Prozent
• über 2.074 Euro bis 2.262 Euro: 1 Prozent
• über 2.262 Euro bis 2.451 Euro: 2 Prozent
• über 2.451 Euro: 2,95 Prozent

Budući da je to povećanje u postotku većem od porezne olakšice, osobe s višim primanjima od 1. siječnja 2025. mogle bi čak dobiti manji neto prihod. Kako izračunava Finanz.at, to utječe na primanja od oko 6300 eura bruto mjesečno, pod uvjetom da od 2025. godine ne dobiju povećanje plaće

Po uzoru na superblokove u Barceloni, i u Beču nastaje prvi superblok. Ideja superbloka jest smiriti promet, odnosno onemogućiti prolazni promet čime se stvara više prostora za ljude i zelenilo, a kvaliteta života neupitno se povećava.

Dovršena je prva faza izgradnje takozvanog superbloka na području bečkog okruga Favoriten. Između ulica Gudrunstraße, Leebgasse, Quellenstraße i Neilreichgasse nastaje dnevna soba na otvorenom.

Kao i u Barceloni, ova transformacija donosi veliko povećanje kvalitete života za cijeli okrug. Prošle su godine na spomenutom području zasađena 44 stabla, napravljeno je jedanaest manjih otvorenih zona te 70 zelenih površina. Zahvaljujući mjerama ozelenjivanja i hlađenja ovo će ljeto u Favoritenu biti znatno ugodnije.

Na proljeće kreće druga faza izgradnje prvog bečkog superbloka, a trajat će do kraja godine. U planu je pješačka zona koja će biti opremljena vodenim elementima, stupovima s rashladnom maglicom i svijetlim popločenjem, a nastat će i više prostora za sjedenje, odmor i druženje sa susjedima. Povećat će se broj stabala i zelenih površina, djeca će imati više prostora za igru.

Srž transformacije leži u zatvaranju prolaznog prometa. Sav automobilski promet s pomoću takozvanih dijagonalnih filtera na raskrižjima se usmjerava natrag na glavne ulice. Četiri su raskrižja već preuređena na opisani način. Osim što je povećana sigurnost, ovim je pothvatom smanjena buka, kvaliteta zraka je poboljšana, a stanovnici imaju više prostora za šetnju i druženje.

Vožnja biciklom moguća je u gotovo svim ulicama, a izlaz i ulaz u ulice automobilom i dalje je moguć, no ne i prolaz. Pristup stambenim zgrada i garažama i dalje će biti omogućen stanovnicima i posjetiteljima, kao i vozilima dostave i hitnih službi. Postojeće utovarne zone te parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom ostat će nepromijenjena.

Prvi bečki superblok već sada pokazuje kako moderno urbano planiranje itekako može poboljšati kvalitetu života.  

U 2025. mnoga će kućanstva morati očekivati ​​znatno veće troškove. Mnoge će cijene i porezi značajno porasti, a mjere olakšica prestaju. Mnoga kućanstva suočena su s dodatnim opterećenjem od nekoliko stotina eura.

Od 1. siječnja 2025. znatno će se povećati mnoge carine, porezi, naknade i cijene. To je, između ostalog, zbog činjenice da se diljem Austrije ukidaju mnoge mjere olakšica, a cijene i naknade značajno povećavaju. Moguća su povećanja i do 7,7 posto. Najveći dodatni troškovi proizlaze iz rasta cijena energije i električne energije. Vožnja automobila također će za mnoge ljude predstavljati znatno veći financijski teret. Za privatna kućanstva to od 2025. znači dodatno financijsko opterećenje od stotina ili čak tisuća eura.

Posljednjih mjeseci stopa inflacije je ujednačena ili pala u odnosu na prethodni mjesec. U studenom je iznosila “samo” 1,9 posto, ali opet polako raste. To ne znači da će cijene automatski pasti – inflacija samo neće rasti kao prije. Wifo prognoze trenutno predviđaju stopu inflacije od preko dva posto do kraja godine.

Porez na CO2 u Austriji se naplaćuje od 2022. To vrijedi za sve tvrtke koje uvoze goriva u Austriju ili ih proizvode u zemlji. Oni sada moraju platiti ovu dodatnu cijenu po toni CO2 (ugljičnog dioksida) proizvedenog izgaranjem njihovog goriva.

Godišnja cijena po toni CO2

2022. 30,00 eura
2023. 32,50 eura
2024. 45,00 eura
2025. 2025 55,00 eura

Naplata od 30 eura po toni CO2 s uvođenjem cijena 2022. godine uzrokovala je povećanje cijena benzina i dizela do 9 centi po litri na crpkama. Prema procjenama stručnjaka, ove je godine već zabilježeno povećanje oko 12 do 13 lipa više.

Daljnje povećanje cijene CO2 za 10 eura po toni CO2 – odnosno na ukupno 55 eura – planirano je za 2025. godinu. Ovo povećanje poreza na CO2 povećalo bi cijene goriva za dodatna 2 ili 3 centa od siječnja 2025. Sveukupno, prema izračunu ARBÖ-a, litra dizela je od uvođenja poreza na CO2 poskupjela za 16,5 centi, a benzina za 15 centi.

Nova vinjeta u morskozelenoj boji bit će skuplja od 2025. Godišnja vinjeta poskupljuje za 7,7 posto na 103,80 eura. To znači da će od sljedeće godine prvi put biti iznad granice od 100 eura. Kao i do sada vrijedi do 14 mjeseci. Valjanost godišnje vinjete počinje od prosinca 2024. godine.

Standardni porez na potrošnju (NoVA) također bi se mogao povećati

U posljednje tri godine, NoVA za automobile (klasa M1) značajno se povećava svake godine. Iznos odbitka CO2 smanjen je s prijašnjih 112 g/km na 97 g/km 2024. godine. Istodobno je ograničenje kazne smanjeno s 200 na 155 g/km, a iznos kazne povećan s 50 na 80 eura. Povećana je i maksimalna porezna stopa s 50 na 80 posto. Zbog toga su novi automobili s posebno visokim emisijama postali znatno skuplji.

U sklopu eko-socijalne porezne reforme odlučeno je da će se, ovisno o procjeni, 2024. godine donijeti odluka o tome treba li iznos odbitka CO2 smanjiti za dodatnih tri g/km godišnje od 1. siječnja 2025. . Odluka o tome još se čeka. Ako se ova mjera doista provede, iznos odbitka ponovno bi pao na 94 g/km i poskupio automobile pri prvoj registraciji.

Koliki bi NoVA mogao biti od 2025. ako iznos odbitka za CO2 ponovno padne i porez se poveća, može se izračunati pomoću NoVA kalkulatora na Finanz.at.

Klima karta će biti skuplja

Prvi put nakon tri godine klimatska karta bit će skuplja od 2025. Cijena će porasti za 7,7 posto, odnosno sa sadašnjih 1095 eura na 1179,30 eura. Od sljedeće godine cijene obiteljske nadogradnje, koja omogućuje putovanje do četvero djece od šest do 15 godina, iznosit će 1.002,70 ili 1.297,80 eura. Omladinske, seniorske i posebne ulaznice s popustom bit će povećane s 821 na 884,20 eura.

Od 2025. cijene će se godišnje povećavati na temelju indeksa potrošačkih cijena Austrijske statistike. Od 2025. cijene će se godišnje povećavati na temelju indeksa potrošačkih cijena Austrijske statistike. Svatko tko kupi kartu s rokom valjanosti prije 1. siječnja 2025. i dalje će plaćati trenutnu cijenu prije povećanja, prenosi Finanz.at.

Kraj ograničenja cijena električne energije i subvencija

Od iduće godine postoji rizik značajnih dodatnih troškova zbog isteka subvencije cijene električne energije (kočnica cijene električne energije). Zbog ukidanja kočnice cijena struje i, između ostalog, dopunske subvencije za veća kućanstva, iznos računa za struju koji privatna kućanstva moraju sami plaćati ponovno će znatno poskupjeti.

Iako cijene električne energije trenutno padaju u cijeloj Austriji, troškovi koje moraju platiti privatnici i poduzeća značajno rastu. Za četveročlanu obitelj s prosječnom potrošnjom električne energije od 3500 kWh može se očekivati ​​dodatni iznos od oko 760 eura godišnje. AK izračunava prosječne dodatne troškove od preko 300 eura u cijeloj Austriji.

Ovo povećanje troškova uzrokovano je činjenicom da će ne samo biti ukinuta subvencija za troškove električne energije (price cap), već će se ponovno primjenjivati ​​obustavljene subvencije za obnovljive izvore energije, naknada za električnu energiju i mrežarina. Nakon uvođenja kočnice cijena električne energije u prosincu 2022. uz subvenciju do 30 centi po kWh (do 2.900 kWh potrošnje električne energije), od srpnja 2024. iznos je prepolovljen na 15 centi. Od siječnja 2025. bit će potpuno eliminiran.

Prema portalu za usporedbu tarife.at, usporedbom cijena električne energije možete uštedjeti do 850 eura na troškovima električne energije u 2025. godini.

Promjena tarifa mnogim se kućanstvima isplati

No, trenutno se čini da će cijene električne energije i dalje padati. Dakle, ako još uvijek imate skupu tarifu od preko 20 centi po kilovatsatu, mogli biste uštedjeti mnogo novca promjenom tarife sada.

Mnogi dobavljači električne energije nedavno su snizili nove tarife. Međutim, popusti za nove kupce mogu povećati potencijal uštede. Usporedbu tarifa također preporučuje E-Control.

Kako je izvijestio Finanz.at, od 2025. mnoge će naknade u Beču također porasti. Indeks potrošačkih cijena (CPI) za opskrbu vodom, odvodnju i zbrinjavanje otpada u lipnju je porastao za 5,9 posto. To znači da je prekoračena granica od 3,0 posto, koja se smatra mjerodavnim pragom za povećanje. CPI čini osnovu za povećanje ovih poreza.

Osim toga, povećat će se i naknade za parkiranje u glavnom gradu savezne države. Parking karta za jedan sat ubuduće će biti povećana za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.

Cijene plina također rastu

Cijene plina također će osjetno poskupjeti od siječnja 2025. zbog viših mrežarina. I ovdje se mogu očekivati ​​stotine eura dodatnih troškova za pogođena kućanstva. Usporedba pružatelja usluga također može uštedjeti mnogo novca. Trebalo bi biti moguće do 1000 eura.

Daljnja povećanja moguća su zbog proračunskog deficita

Osim toga, moguća su daljnja povećanja zbog visokog proračunskog deficita. O mogućim mjerama restrukturiranja proračuna trenutačno se raspravlja u koalicijskim pregovorima. Već se priznaje da to neće biti moguće samo uštedama u državnom proračunu.

Wifo i IHS preporučuju povećanje poreza na mineralna ulja i ukidanje povlastice na dizel. Time bi opet poskupjela vožnja automobila. Trebalo bi ukinuti i klimatski bonus. Uostalom, ove bi godine to koštalo gotovo 2 milijarde eura. Agenda Austria već je na stol stavila razne prijedloge i izračune.

Ostale korisne informacije pronađite na kroativu.