Ministarstvo unutarnjih poslova pomaže Sirijcima koji se žele vratiti kući. Federalna agencija za skrb (BBU) nedavno je počela plaćati do 1000 eura za “novi početak”. Također se nudi podrška u organizaciji putovanja kući i pribavljanju potrebnih dokumenata.

Savjeti za povrat nazad stalno su dostupni, ali se s vremena na vrijeme dodaju i ciljane kampanje kako bi se pružila dodatna motivacija ljudima. Jedna takva inicijativa sada je započela sa Sirijcima nakon što je tamo pao Assadov režim.

Savezna agencija za skrb priopćila je da velika većina Sirijaca koji razmišljaju o povratku trenutačno još uvijek promatraju nejasnu situaciju u svojoj zemlji porijekla. Sada dobiva sve više upita, iako rijetko o nečem konkretnom.

Nedavno se nudi i do 1000 eura za “novi početak”, potporu pri putu kući i ishođenju potrebnih dokumenata. Kako je objavljeno, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) nedavno je najavio da će ponuditi potporu Sirijcima koji se žele vratiti. Bilo je govora čak i o organiziranju letova, piše Kronen Zeitung.

Prema Karneru, sljedeći korak bit će slanje ljudi iz Austrije koji su postali kriminalci, ne žele se integrirati ili žele raditi na tržištu rada. Preduvjet je odgovarajuća sigurnosna situacija u Siriji.

Prema Statistic Austria, u Austriji živi oko 95.000 Sirijaca, oni su osma najveća skupina imigranata. U prvih deset mjeseci 2024. godine 12.134 ljudi iz Sirije zatražilo je azil u ovoj zemlji. Većina (11.366) je također i dobila azil.

Prošle godine zabilježeno je 1356 odlazaka. To ne uključuje samo povratnike, već i ljude koji su otišli u druge zemlje.

Austrijska narodna banka sada je znatno pesimističnija glede proračunskog deficita nego što je bila u lipnju. U svojoj prognozi objavljenoj u petak, monetarne vlasti za tekuću godinu očekuju novi dug od 3,7 posto, umjesto dotadašnjih 3,1 posto. Očekuje se da će 2025. deficit porasti na 4,1 posto gospodarske proizvodnje. OeNB stoga smatra da bi deficit mogao biti veće nego su to Wifo i IHS istaknuli u svojoj posljednjoj prognozi u listopadu.

OeNB također očekuje novo zaduženje za 2026. i 2027., s deficitom od 3,6 posto, što je znatno iznad granice iz Maastrichta od 3,0 posto koju zahtijeva EU.

Pogoršanje deficita u 2025. je “prvenstveno posljedica odgođenog usklađivanja mirovina i javnih plaća s inflacijom i lošim makroekonomskim okruženjem”, navodi se u priopćenju Narodne banke. Međutim, smanjenje deficita također bi značilo “značajan negativan rizik” za domaće gospodarstvo.

Nema nove godine bez novih opterećenja za vlasnike vozila. Iznad svega, povećanje cijene CO2 pogodit će novčanike građana Austrije, a dizel i benzin ponovno su skuplji.

Dva velika automobilska kluba ÖAMTC i ARBÖ već su dobili pregled onoga što čeka vozače na prijelazu godine. Ukratko: što više emisija vozilo ispušta, to postaje skuplje.

U središtu rasprave je i regionalni klimatski bonus, koji je trebao kompenzirati cijene CO2 kada je uveden. Međutim, zbog tijesne proračunske situacije u saveznoj vladi, financiranje bi moglo biti smanjeno ili čak ukinuto.

Bez regionalnog klimatskog bonusa, povećana cijena CO2 ne bi bila ništa više od loše skrivenog povećanja poreza na mineralna ulja, prihod od kojeg se izravno vraća u opći proračun.

Raste pak dodatak na naknadu za prijevoz na posao, a službena kilometraža od 1. siječnja će biti povećana na 50 centi. Unatoč svim obećanjima, radni ljudi koji se oslanjaju na svoj automobil moraju dublje posegnuti u džep. Vlasnici vozila i dalje su “krave muzare” nacije.

Na prijelazu godine doći će do ponovnog povećanja cijene CO2 sa 45 na 55 eura po toni. Na crpkama to za potrošače znači poskupljenje od oko tri lipe. Sve u svemu, nacionalne cijene CO2 u 2025., uključujući porez na promet, bit će odgovorne za 15 centi porasta cijene na pumpi za benzin i 16,5 centi za dizel. Zaoštravaju se i naknade u naravi za privatno korištenje službenih automobila.

Svatko tko privatno koristi službeno vozilo mora platiti porez. Ako emisije prijeđu određenu granicu, mjesečno se mora oporezovati dva posto troškova nabave umjesto 1,5 posto.

Zakonodavac je predvidio i valorizaciju vinjeta. Iako je opća stopa inflacije trenutačno ponovno ispod dva posto, povećanja naljepnice Autobahn temelje se na stopi inflacije od 2022. do 2023. Iznos za potrošače stoga će se povećati za 7,7 posto.

Porez na osiguranje motornih vozila – koji se plaća zajedno s premijom od odgovornosti – je oko 35 eura veći godišnje za gotovo sve prvi put registrirane automobile nego za prvu registraciju u prethodnoj godini.