Svijet
Objavljena velika prognoza za zimu, poznato gdje se očekuje najviše snijega
Severe Weather Europe (SWE) objavio je konačnu prognozu snježnih padalina za zimu 2024./2025., predviđajući slabiju sezonu snježnih oborina u Europi.
Prema SWE-u, prognoza za sljedećih 10 dana pokazuje da će većina snijega pasti u sjevernim i istočnim dijelovima kontinenta. U središnjoj Europi očekuju se manje snježne padaline, uglavnom u višim predjelima, dok jugoistok ima veći potencijal za snijeg.
U posljednjoj trećini prosinca predviđa se porast tlaka iznad Atlantika, što bi moglo dovesti do pada tlaka i sjevernog strujanja nad središnjom Europom, povećavajući mogućnost snježnih padalina u tom razdoblju.
Temperaturne prognoze ukazuju na povratak hladnijih temperatura u veći dio središnje i južne Europe, što povećava potencijal za snježne oborine.
Od sredine prosinca do ranog siječnja očekuje se trend nižih, hladnijih temperatura. SWE navodi da ovo počinje buditi nadu za hladnije vrijeme u razdoblju oko praznika, piše Index.
Prognoza snježnih oborina temelji se na sezonskim modelima ECMWF-a i UKMO-a. Prema ECMWF-u, sezonski prosjek pokazuje ispodprosječne količine snijega u većem dijelu Europe. Iznimka je Skandinavija, gdje se zbog utjecaja sustava niskog tlaka i mlazne struje očekuju povećane snježne oborine.
U usporedbi s prethodnim prognozama, najnoviji podaci pokazuju nešto više snježnih oborina u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva, jugozapadne Europe i Balkana. Najveći porast snježnih padalina predviđa se na krajnjem sjeveru zbog pojačane mlazne struje.
Prognoza za siječanj ukazuje na smanjen potencijal snježnih oborina u većem dijelu kontinenta, s mogućim dodatnim smanjenjem snijega u središnjim predjelima. U veljači se ne očekuje značajno poboljšanje, s ispodprosječnim snježnim oborinama u većem dijelu Europe, unatoč prethodnim naznakama mogućeg zahlađenja.
Prognoza za ožujak pokazuje smanjen potencijal snježnih oborina u većem dijelu kontinenta, s mogućim manjim količinama snijega u središnjim i južnim dijelovima. Iako su prognoze podložne promjenama, model EMCF sugerira da bi Europa mogla doživjeti ispodprosječnu sezonu snježnih padalina tijekom zime 2024./2025.
Prema UKMO modelu, predviđa se još jedna zima s ispodprosječnim snježnim oborinama za većinu Europe, osim za krajnje sjeverne dijelove kontinenta. Najnoviji podaci ipak ukazuju na nešto više snježnih padalina u južnim i središnjim regijama, kao i na krajnjem sjeveru Europe, dok ostatak kontinenta može očekivati manje snijega nego što je uobičajeno, prenosi index.hr.
Za siječanj UKMO predviđa količine snježnih oborina ispod prosjeka, bez značajnog poboljšanja u veljači. Prognoze za ožujak ukazuju na slab intenzitet snježnih padalina u rano proljeće, s izuzetkom sjevernih krajeva. Travanj, prema modelu, također donosi ispodprosječne količine snijega.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
