Ekonomija
Mnogi zaposlenici u Austriji mogu dobiti bonus od 3000 eura
Mnogi zaposlenici također mogu imati koristi od bonusa za troškove života ove godine. To je bonus koji se smatra oslobođenim poreza i carine. Maksimalni iznos je 3000 eura.
Bonus za troškove života uveden 2022. bio je dostupan poslodavcima u posljednje dvije godine s do 3000 eura za zaposlenike u svim sektorima kao neoporezivo i bescarinsko oslobađanje od visoke inflacije. Od 2024. može se isplaćivati samo ako je vezana uz mjere za određivanje plaća – poput kolektivnog ugovora. Bonusi zaposlenika do 3.000 eura još se ove godine mogu prenijeti na stotine tisuća zaposlenika.
U industriji kartona i papira ove je godine već isplaćeno 400 eura kao dodatak na troškove života zaposlenicima. Ti su iznosi u lipnju i listopadu na račun stigli po 200 eura. Zaposlenici pošte također imaju koristi od “neto bonusa” od srpnja 2024, prenosi kroativ.at.
Prema kolektivnom ugovoru za 2024. godinu zaposlenici u hotelijerstvu i ugostiteljstvu do kraja godine mogu dobiti nagradu zaposlenika od 3000 eura bez plaćanja poreza i carina. Poslodavac to mora dobrovoljno isplatiti u skladu s člankom 124b Z 447 lit a) EStG (BGBl I br. 200/2023). Potrebna regulativa uređena je dodatnim kolektivnim ugovorom koji vrijedi od 1. siječnja.
Zaposlenici u metalnoj industriji mogu do 31. prosinca 2024. također dobiti dodatak na troškove života ili bonus zaposlenika do 3.000 eura. I u ovom slučaju iznos se smatra oslobođenim poreza i carine. Isplata mora “u načelu biti odobrena u istom iznosu” za sve zaposlenike u tvrtki. No, prema dodatnom kolektivnom ugovoru, “faktična su razlikovanja dopuštena”. U poduzećima s radničkim vijećem bonus se može dogovoriti samo kroz ugovor o radu.
Zaposlenici banke također imaju mogućnost primanja dodatka na troškove života (“employee bonus”) do kraja godine. U tom slučaju ugovor o radničkom vijeću mora biti sklopljen i za društva s radničkim vijećem. Ako to nije slučaj, to se može zamijeniti ugovorom za sve zaposlenike.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
