Ekonomija
U velikom europskom gigantu sutra veliki štrajkovi upozorenja
Već je najavljeno da sada stvari postaju ozbiljne: sindikat IG Metall poziva na štrajk upozorenja u najvećem europskom proizvođaču automobila Volkswagenu u ponedjeljak. Rad bi trebao stati u svim pogonima u Njemačkoj. “Mirovna obveza”, u kojoj štrajkovi nisu dopušteni, istekla je u nedjelju navečer.
“Proizvodnja će biti privremeno obustavljena u svim pogonima u bliskoj budućnosti”, najavio je pregovarač IG Metalla Thorsten Gröger (55) u Wolfsburgu tijekom vikenda. Zasad je IG Metall najavio samo da će od početka prosinca tražiti privremene obustave rada na svim lokacijama.
Simboličnom zvonjavom zvona IG Metall je u nedjelju navečer prvog adventa demonstrativno obilježio kraj mirovne obveze i time otvorio put radničkim sporovima.
“Volkswagen poštuje pravo zaposlenika na sudjelovanje u štrajku upozorenja. “Zato je tvrtka već unaprijed poduzela ciljane mjere kako bi osigurala hitne opskrbe”, naglasio je glasnogovornik tvrtke VW. I dodao: “Želimo da utjecaj štrajka upozorenja na naše klijente, naše partnere i naša industrijska postrojenja bude što manji.”
Tvrtka se i dalje oslanja na konstruktivan dijalog sa zaposlenicima kako bi se postiglo održivo i međusobno podržano rješenje. Obje strane sastat će se 9. prosinca na sljedećem krugu kolektivnog pregovaranja.
Volkswagen je 2023. godine proizveo oko 4,9 milijuna vozila na deset lokacija. Tamo radi 120.000 ljudi.
Sukob se odnosi na plaće oko 120.000 zaposlenika u tvornicama Volkswagen AG, gdje se primjenjuje posebna interna tarifa. VW je dosad odbijao bilo kakvo povećanje i umjesto toga traži smanjenje plaća od deset posto zbog teške situacije u kojoj se tvrtka nalazi. Zatvaranje tvornica i otpuštanja također su na stolu. Prema radničkom vijeću, ugrožena su najmanje tri pogona i deseci tisuća radnih mjesta.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
