Austrija
Gdje otići na skijanje u Austriji: Najbolje destinacije
Austrija je jedno od najpopularnijih odredišta za skijaše i ljubitelje zimskih sportova, zahvaljujući prekrasnim Alpama, modernoj infrastrukturi i bogatoj tradiciji zimskog turizma. Bez obzira jeste li početnik, iskusni skijaš ili jednostavno želite uživati u zimskom krajoliku, Austrija nudi brojne skijaške regije koje vrijedi posjetiti.
1. Tirol – Arlberg (St. Anton, Lech, Zürs)
Zašto odabrati Tirol?
Tirol je središte austrijskog skijanja, a regija Arlberg posebno se ističe kao jedna od najboljih skijaških destinacija u svijetu.
- St. Anton am Arlberg poznat je kao kolijevka modernog alpskog skijanja. Nudi izazovne staze, fantastične freeride mogućnosti i živahan après-ski.
- Lech i Zürs su luksuzna odredišta s ekskluzivnim hotelima, ali i savršenim uvjetima za obitelji i početnike.
Posebnost: Ski Arlberg skijaška karta pokriva cijelu regiju, što znači više od 300 km povezanih staza.
2. Salzburgerland – Zell am See/Kaprun
Zašto posjetiti ovu regiju?
- Zell am See je savršena kombinacija skijanja i prekrasnog krajolika. Skijanje na planini Schmittenhöhe nudi spektakularan pogled na jezero i dolinu.
- Kaprun je poznat po ledenjaku Kitzsteinhorn, gdje je moguće skijati tijekom cijele godine.
Posebnost: Ova regija pruža mogućnost kombinacije zimskih sportova i opuštanja u termalnim kupkama, poput Tauern Spa Kaprun.
3. Kitzbühel – Tirol
Zašto odabrati Kitzbühel?
Kitzbühel je legendarna skijaška destinacija poznata po utrci Hahnenkamm, jednoj od najizazovnijih staza u Svjetskom kupu.
- Skijaško područje nudi staze za sve razine skijaša, od početnika do profesionalaca.
- Grad Kitzbühel odiše šarmom srednjovjekovne arhitekture i luksuzom.
Posebnost: Kitzbühel ima dugu tradiciju i jedno je od najstarijih skijaških mjesta u Austriji.
4. Ischgl – Tirol
Zašto je Ischgl popularan?
Poznat kao destinacija za ljubitelje zabave i vrhunskog skijanja, Ischgl nudi:
- Više od 200 km staza povezanih sa švicarskim Samnaunom.
- Svjetski poznate koncerte na otvorenom u sklopu Top of the Mountain festivala.
Posebnost: Ischgl kombinira vrhunsko skijanje s bogatim noćnim životom.
5. Saalbach-Hinterglemm – Salzburgerland
Što nudi Saalbach?
- Saalbach-Hinterglemm je dio Skicircusa, jednog od najvećih skijaških područja u Austriji s preko 270 km staza.
- Ova regija je savršena za obitelji, ali i one koji traže izazovne staze i freeride zone.
Posebnost: Regija nudi i brojne dodatne aktivnosti poput sanjkanja, klizanja i zimskog planinarenja.
6. Schladming-Dachstein – Štajerska
Zašto posjetiti Schladming?
Ova regija dio je poznatog skijaškog saveza Ski amadé, najvećeg u Austriji, koji povezuje 760 km skijaških staza.
- Planai i Hochwurzen su najpoznatiji vrhovi za skijanje.
- Idealno je za obitelji i one koji žele uživati u autentičnom austrijskom alpskom ambijentu.
Posebnost: Schladming je domaćin mnogih međunarodnih skijaških natjecanja, uključujući utrke Svjetskog kupa.
7. Bad Gastein i Bad Hofgastein – Salzburgerland
Što ih čini posebnima?
- Ova regija kombinira skijanje s termalnim wellnessom.
- Staze su pogodne za srednje iskusne i napredne skijaše, a ledenjak Stubnerkogel pruža dodatnu avanturu.
Posebnost: Nakon dana provedenog na stazi, opustite se u termama Felsentherme ili Alpentherme Gastein.
Savjeti za organizaciju skijanja u Austriji
- Rana rezervacija: Popularne destinacije brzo se pune, posebno tijekom božićnih praznika i školskih ferija.
- Skijaške karte: Kupite ih online kako biste izbjegli gužve.
- Opremite se: Većina skijališta ima moderne centre za iznajmljivanje opreme, ali ako imate vlastitu opremu, provjerite je prije polaska.
- Putovanje: Ako dolazite automobilom, obavezno ponesite zimske gume i lance. Alternativno, austrijski vlakovi nude odlične veze do glavnih skijališta.
Zaključak
Austrija je raj za skijaše, a svaka regija nudi jedinstveno iskustvo – od adrenalina u St. Antonu do opuštanja u termama Kapruna. Bez obzira na vaše vještine i želje, austrijska skijališta pružit će vam nezaboravan zimski odmor. Pripremite opremu i uživajte u čaroliji Alpa!
Austrija
Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
Tijekom uskrsnog vikenda austrijska policija provodi pojačane prometne kontrole u sklopu akcije “Sigurno u uskrsnom prometu”. Nadzor traje od Velikog tjedna pa sve do utorka nakon Uskrsa, s posebnim naglaskom na prekoračenje brzine te vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.
Cilj ovih mjera je povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja teških prometnih nesreća – posebno na glavnim prometnicama, u lokalnom prometu i na popularnim izletničkim rutama.
Statistika iz 2024. pokazuje ozbiljnost situacije:
Prošle godine u uskrsnom razdoblju zabilježeno je 53.180 prekršaja zbog prebrze vožnje. U 258 slučajeva oduzeta je vozačka dozvola, a četiri su vozila zaplijenjena zbog ekstremnog prekoračenja brzine. Također je zabilježeno 303 slučaja vožnje pod utjecajem alkohola i 76 zbog vožnje pod utjecajem droga – svi prekršitelji odmah su isključeni iz prometa.
Za ovogodišnje kontrole policija koristi više od 2.500 vozila, 400 motocikala, 100 civilnih patrola s videoopremom, 1.250 uređaja za lasersko mjerenje brzine i više od 1.400 alkometara. Također se primjenjuju radari na semaforima, sustavi za mjerenje razmaka i uređaji za kontrolu mopeda.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je: „Policija želi maksimalno zaštititi one koji poštuju pravila. Protiv onih koji ugrožavaju druge postupat ćemo odlučno.“
Unatoč pojačanom nadzoru, prošle godine za Uskrs poginulo je pet osoba u prometnim nesrećama, a 329 ih je ozlijeđeno u 278 nesreća s ozlijeđenima. To je porast u odnosu na 2023., kada je zabilježena samo jedna smrt. Ipak, u usporedbi s prošlim desetljećima, broj smrtnih slučajeva se značajno smanjio – primjerice, 1976. godine Uskrs je odnio čak 39 života, dok je 2004. bilo 17 poginulih. Najniži broj – samo jedan smrtni slučaj – zabilježen je 2013. i 2023. godine.
Austrija
Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
Uoči izbora u Beču 27. travnja, tema socijalne pomoći ponovno je izazvala političke rasprave. Prema podacima austrijskog Ministarstva za integraciju, koje vodi Claudia Plakolm (ÖVP), prosječna godišnja socijalna pomoć koju prima azilantska obitelj s troje djece u Beču iznosi 48.348 eura. Uz to, ostvaruju i dodatne pogodnosti, poput oslobađanja od plaćanja RTV pristojbi i participacija za lijekove.
Ministrica Plakolm upozorava da je udio Sirijaca koji žive od socijalne pomoći posebno visok: čak 73,7 % sirijskih državljana u Beču 2023. godine trajno je primilo socijalnu pomoć. U ostalim austrijskim saveznim državama taj postotak je bio znatno niži, oko 30 %.
Analiza pokazuje da bi država uštedjela gotovo 78.000 eura godišnje kada bi oba roditelja iz takve obitelji radila. U tom bi slučaju, osim izostanka troška za socijalnu pomoć, obitelj kroz poreze i doprinose u proračun uplatila dodatnih 28.000 eura. Čak i kad bi radio samo jedan roditelj, prihod države iznosio bi gotovo 14.000 eura godišnje.
Plakolm ističe: „Naši podaci pokazuju da velik broj Sirijaca ostaje dugoročno u sustavu socijalne pomoći. Zato je važno ograničiti spajanje obitelji i zaustaviti doseljavanje u socijalni sustav.“
Ministrica je dodala kako mora postojati jasna razlika između prihoda od rada i onih iz socijalnih davanja: „Nitko ne može razumjeti situaciju u kojoj osoba bez posla dobiva jednako kao netko tko radi puno radno vrijeme.“ U tom kontekstu najavljuje postupno smanjivanje socijalne pomoći onima koji ne ispunjavaju integracijske obveze, poput učenja njemačkog jezika, rada i poštivanja austrijskih pravila.
Austrija
Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
Nakon 18 godina besprijekornog rada u jednom izdavačkom poduzeću, Bečanin Armin W. dobio je izvanredni otkaz – i to zbog nesporazuma tijekom bolovanja.
Dok je bio kod kuće zbog pozitivnog testa na koronavirus, njegova supruga je na društvenim mrežama objavila staru fotografiju s jednog zajedničkog izleta, povodom njihove godišnjice braka. Poslodavac je vidio objavu i – pogrešno – zaključio da je Armin zapravo na odmoru dok je prijavljen na bolovanju. Bez ikakvog razgovora ili provjere činjenica, uslijedio je trenutačni otkaz.
„Nitko nije razgovarao sa mnom. Sve se moglo vrlo lako razjasniti, ali jednostavno su me otpustili“, izjavio je Armin za časopis Austrijske radničke komore (AK).
U šoku i bez posla, obratio se Radničkoj komori u Beču, koja je pokrenula pravne korake protiv poslodavca. Na kraju mu je dosuđena odšteta u iznosu većem od 70.000 eura, uključujući i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Ovaj slučaj ističe važnost poštivanja prava radnika i nužnost provjere činjenica prije donošenja drastičnih odluka poput otkaza.
