Ekonomija
Austriji: Počinju jesenski pregovori oko povećanja plaća radnika
Počinju jesenski pregovori oko plaća radnika. Za pregovore koji počinju u listopadu i studenom u željezničkom, cestovnom, maloprodajnom sektoru, sektoru skladištenja i čišćenja, sindikat Vida promiče kompenzaciju za tekuću inflaciju i “povećanje radnog opterećenja”. Pregovore bi mogli otežati loši gospodarski podaci i prognoze.
“Povećanja plaća ni na koji način ne mogu se temeljiti na trenutnoj mjesečnoj stopi inflacije ili prognoziranom gospodarskom padu”, rekao je šef Vida Roman Hebenstreit novinarima u ponedjeljak. Tradicionalno, specifični zahtjevi za plaće sindikatu se priopćuju tek na početku pregovora o kolektivnom pregovaranju.
S obzirom na završetak dvogodišnjeg poslovanja metalaca, fokus jesenskog kruga plaća danas je na drugim sektorima, poput trgovine na malo i željeznice. Očekivana prognoza gospodarskih rezultata Austrije u tekućoj godini i drugoj godini recesije vjerojatno će otežati pregovore o KV-u.
Instituti za ekonomska istraživanja WIFO i IHS prošli su tjedan znatno smanjili svoju ekonomsku prognozu u odnosu na lipanjsku procjenu i sada očekuju drugu godinu zaredom recesije. Oba instituta danas očekuju pad realne gospodarske proizvodnje od 0,6 posto, u odnosu na ljetnu prognozu od 0,0 i 0,3 posto u plusu.
Prema brzoj procjeni Austria statistik, stopa inflacije u rujnu iznosit će 1,8 posto. Ekonomski istraživači iz WIFO-a i IHS-a predviđaju da će potrošačke cijene (CPI) porasti za 3,1 odnosno 3,0 posto u 2024. godini.
Za listopad 2023. do rujna 2024. ekonomist WIFO-a Josef Baumgartner procijenio je inflaciju od 3,8 posto. Sindikat Vida naveo je inflaciju od 4,6 posto, ne navodeći razdoblje.
Sindikat inzistira na osjetnom povećanju minimalnih plaća KV-a. “S trenutnim početnim plaćama od oko 2000 eura bruto mjesečno, još uvijek ima puno toga za nadoknaditi s obzirom na golem porast troškova života u nekim industrijama u posljednje dvije i pol godine”, rekao je Hebenstreit na konferenciji za novinare. konferencija s drugim dužnosnicima Vida u Beču.
Vladina antiinflacijska davanja su “propala”, a cijene stanarina i hrane, među ostalim, “ekstremno su visoke”, kritizirao je šef Vida, a prenosi Kroativ.at
Kolektivni pregovori u djelatnosti čišćenja – 54.000 zaposlenih, od kojih su dvije trećine žene – počinju u utorak. Uz “povećanje plaća iznad inflacije”, zamjenica šefa Vida Olivia Janisch osigurava da čistačice imaju zajamčeno slobodno vrijeme svaki drugi vikend i da poslodavci po drugi put objave i poštuju rasporede.
Kolektivni pregovori za 55.000 željezničara, od kojih su 16 posto žene, počinju 22. listopada. Za predsjednika željezničkog odjela Vida, Gerharda Tauchnera, KV kvalifikacija mora biti “više od inflacije”. Pretpostavlja da postoji “razumijevanje među tvrtkama” i da “neće biti eskalacija”. Tauchner se osvrnuo i na zategnutu kadrovsku situaciju u željezničkoj industriji.
Prvi krug KV-a za oko 50.000 zaposlenih u industriji teretnog prometa, od kojih su 14 posto žene, započinje 11. studenog. Za privatne autobusne tvrtke još nije određen fiksni datum. “Samo poboljšanje uvjeta rada u kombinaciji s povećanjem minimalnih plaća osigurat će dugoročne potrebe za radnom snagom”, kaže glavna tajnica Vida Anna Daimler. “Još uvijek su potrebne tisuće vozača” za željenu tranziciju mobilnosti, uključujući širenje javnog autobusnog prijevoza.
Kolektivni pregovori za oko 150.000 zaposlenih u maloprodaji i skladištu, od kojih su 54 posto žene, započet će 24. studenog. I u ovoj industriji poslodavci bi se morali suprotstaviti potrebi za radnicima s “višom plaćom i radnim uvjetima”, rekao je zamjenik šefa Vida Janisch.
Ekonomija
Austrijski deficit veći nego se očekivalo, manjak čak 4,4 posto
Ovogodišnji proračunski deficit bit će veći nego što se ranije očekivalo, objavilo je danas Fiskalno vijeće u svojoj najnovijoj prognozi. Za 2025. godinu predviđa se manjak u visini od 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se za sljedeću godinu očekuje deficit od 4,1 posto.
U 2026. godini udio javnog duga dosegnut će povijesno visoku razinu. Jedan od glavnih razloga za ovako pesimističnu procjenu je, prema mišljenju stručnog tijela, to što Vlada preoptimistično procjenjuje učinke mjera štednje.
U jesenskoj prognozi Fiskalno vijeće je još predviđalo deficit od 4,1 posto za 2025. godinu. Revidirana procjena sada je viša, između ostalog i zato što je prošlogodišnji deficit iznosio 4,7 posto, što je znatno više od prethodnih očekivanja. Uz to, dolazi do smanjenja prihoda zbog trajne recesije i snižene prognoze gospodarskog rasta za iduću godinu.
Manji očekivani učinci štednje
U slučaju potpune provedbe planiranog konsolidacijskog paketa Vlade u vrijednosti od 6,3 milijarde eura, proračunski deficit bi iznosio 4,0 posto. Međutim, Fiskalno vijeće ne vjeruje da će predložene mjere uistinu donijeti takve uštede. Realnija procjena iznosi 4,2 milijarde eura.
Ni za planirane uštede u iznosu od 8,7 milijardi eura u 2026. godini stručnjaci za proračun ne vide stvarnu osnovu. Umjesto toga, za sljedeću godinu očekuju uštede od 4,9 milijardi eura.
Dio predviđenog konsolidacijskog iznosa nije potkrijepljen konkretnim mjerama, a i procijenjeni učinci nekih prijedloga znatno su manji od onoga što Vlada navodi. To se, primjerice, odnosi na ukidanje roditeljskog dopusta za stručno usavršavanje te na smanjenje materijalnih rashoda ministarstava.
Ekonomija
Novi val poskupljenja u Austriji: Struja, hrana, internet i državne pristojbe skuplji
Austriju ponovno pogađa val poskupljenja. Unatoč laganom padu inflacije na 2,9 posto u ožujku 2025., prosječna inflacija u prvom kvartalu iznosi 3,1 posto – jedna od najviših u EU. Glavni uzroci su poskupljenja energije, hrane, komunikacijskih usluga te povećanja poreza i državnih pristojbi.
Stalni rast cijena struje
Cijene električne energije znatno su porasle – početkom godine čak 35,7 posto više nego godinu ranije. Dok su cijene plina, drva i peleta pale, struja ostaje velika stavka u kućnim budžetima. Preporučuje se usporedba i promjena dobavljača, što može donijeti i do 220 eura uštede godišnje.
Hrana značajno skuplja
Prema podacima potrošačkog nadzora, iako su neke osnovne namirnice pojeftinile, većina ih je poskupjela – više od 57 posto. Posebno su porasle cijene kave u zrnu (+72 %), soka od naranče (+45 %), maslaca (+36 %) i čokolade (+33 %). U usporedbi s cijenama iz 2021., kava i sok poskupjeli su za više od 120 posto. Diskonti nude proizvode u prosjeku 11 posto jeftinije od velikih trgovina.
Poskupljenje interneta i mobilnih tarifa
Od travnja su ponovno porasle cijene internetskih i mobilnih paketa – ovog puta za 2,9 %. U posljednjih pet godina, prosječno kućanstvo plaća više od 300 eura godišnje samo na ove usluge.
Povećanje državnih pristojbi i poreza
Od travnja 2025. povećane su sudske pristojbe za 23 posto – uključujući izvatke iz zemljišnih i trgovačkih registara te troškove sudskih postupaka. Od srpnja slijedi i retroaktivna valorizacija saveznih pristojbi – prvi put nakon 2011., što znači poskupljenje dokumenata poput putovnica i vozačkih dozvola za oko 44 posto.
Više poreza – skuplje cigarete i e-vozila
Povećana je porezna stopa na duhan i proizvode poput e-cigareta i zagrijavajućeg duhana – cigarete su poskupjele za oko 0,30 eura po pakiranju. Ukinuta je i porezna olakšica za male solarne sustave i e-vozila. Vlasnici električnih automobila godišnje će plaćati i do 400 eura više zbog ukidanja oslobođenja od poreza na osiguranje vozila.
Zbog svih tih mjera, troškovi života u Austriji i dalje rastu, a građani su sve više financijski opterećeni.
Ekonomija
Nedostatak radne snage u austrijskim supermarketima, poznat problem
Trgovine hrane suočavaju se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka radne snage. Sektor trpi zbog trenda u kojem sve više mladih ljudi preferira rad na pola radnog vremena umjesto punog radnog vremena.
Prema izvještaju AMS-a iz ožujka, trenutno je prijavljeno 463 otvorenih radnih mjesta u sektoru prehrambene trgovine u Gornjoj Austriji. Josef Strutz-Winkler, predsjednik Gospodarske komore za prehrambenu trgovinu u Gornjoj Austriji, ističe da je to dugoročni trend – mladi zaposlenici sve češće biraju part-time poslove.
Strutz-Winkler također ukazuje na problem vezan uz socijalna osiguranje i buduće mirovine. Prema njegovim riječima, mnogi mladi nisu svjesni što će ostati za njihovu mirovinu. Naglašava i važnost promjene percepcije rada, koji bi trebao biti prikazan pozitivno, a ne kao negativan.
Za poduzetnike, posebno u trgovini, sve je teže naći nove radnike, a brojni kandidati ni ne dolaze na razgovore za posao. Trenutno, Strutz-Winkleru nedostaje osam zaposlenika, a on upozorava da će situacija postati još teža s odlaskom ljudi u mirovinu.
