Prema Lukasu Mayrlu, generalnom direktoru “Mavie Next”, 40 posto od 385 ispitanih osoba izjavilo je da im se razina stresa povećala u posljednjih godinu do dvije. Posljedice po zdravlje su odgovarajuće visoke: Gotovo svaka druga osoba ocjenjuje vlastito mentalno zdravlje kao loše ili vrlo loše.

“Kratkoročni stres može biti dobar motivator”, rekla je Barbara Veigl-Trouvain, psihosocijalna savjetnica u “Mavie Work”. Postaje problematičan kada stres postane kroničan. Tada stalni napor može brzo postati zdravstveni problem. To se odrazilo i u anketi. Ispitanici su naveli sljedeće posljedice stresa: razdražljivost (49 posto), poremećaji spavanja (42 posto), prekomjerni rad (34 posto) i glavobolje (33 posto). Žene su više pogođene pritužbama povezanim sa stresom nego muškarci.

Kako bi smanjili stres, ispitanici se prvenstveno oslanjaju na tjelovježbu (56 posto), vrijeme za sebe (54 posto) i razgovore s obitelji i prijateljima (45 posto). Stručnu podršku poput savjetovanja ili terapije do sada je koristila samo jedna petina. Međutim, mlađa generacija je posebno otvorena za stručnu pomoć.

„Ključno je pravovremeno provesti niskopragovne i preventivne mjere koje podržavaju ljude u jačanju mentalnog zdravlja i boljem suočavanju sa stresom“, naglasila je Veigl-Trouvain. Poslodavci također imaju dužnost stvoriti učinkovite programe, prema riječima generalnog direktora „Mavie Work“ Christopha Schnedlitza: „Kronični stres smanjuje performanse i dugoročno čini zaposlenike bolesnima.“