Austrija
Žena u Austriji tužila firmu jer je za isti posao bila plaćena manje od kolege, dobila spor
Računovotkinja uspješno tužila tvrtku zbog diskriminacije u plaćama. Čak i dok je obučavala kolegu, on je zarađivao 400 eura bruto više.
Manje novca za isti posao – Bečka radnička komora (AK) uspješno je podržala računovotkinju u tužbi koja se odnosila na “diskriminaciju u plaćama” na temelju spola. Ona je pred Radnim i socijalnim sudom u Beču dobivila doplatu od preko 4200 eura bruto plus kamate i odštetu od 1400 eura neto.
Žena je radila za tvrtku od svibnja 2018. i bila je odgovorna za cjelokupno računovodstvo. Kad je u prosincu 2018. zaposlen muški kolega, ona je preuzela njegovu obuku. Njih dvoje radili su na istim pozicijama, imali su istu obuku i profesionalno iskustvo te dijelili zadatke. Ipak, novi kolega je odmah u startu dobila 400 eura bruto veću plaću.
Žena je ultimativno od svog poslodavca tražila jednaku plaću za jednak rad. Iako joj je u siječnju 2019. plaća malo povećana, razlika prema kolegi ostala je oko 300 eura bruto do njenog odlaska u listopadu 2019.
Poslodavac je razliku u plaći opravdao čovjekovom namjeravanom “dugoročnom vodećom pozicijom” i njegovim navodno boljim pregovaračkim vještinama – argumentima koji nisu uvjerili sud. Time je utvrđeno da je tužiteljica diskriminirana pri određivanju plaće zbog spola.
“Činjenica da muškarac impresionira svojim samopouzdanjem tijekom razgovora za posao nije razlog za diskriminaciju u plaćama”, naglašava Ludwig Dvořák, voditelj radnog prava i pravne zaštite u AK. Poslodavac je također nejednako ocijenio radno iskustvo i osposobljenost dvoje zaposlenika.
No, sud nije prepoznao namjernu diskriminaciju od strane poslodavca, već je utvrdio da su u nedostatku jasnog sustava ocjenjivanja subjektivni čimbenici – poput samoprikazivanja muškarca – utjecali na određivanje plaće. Prema AK, to pokazuje hitnu potrebu za jasnim, objektivnim kriterijima za određivanje plaća.
“Obvezna transparentnost plaća, kakva se trenutačno pregovara na razini EU-a, mogla bi razjasniti situaciju na vrijeme”, objasnio je Dvořák. Time bi se spriječili pravni sporovi i gubitak kvalificiranog stručnjaka.
Austrija
Koliko novca doista dobivaju tražitelji azila u Austriji? Evo što kaže službena provjera činjenica
Uoči izbora često se pojavljuju netočne informacije o iznosima koje azilanti i izbjeglice navodno primaju u Austriji. No stvarnost je znatno drugačija – isplate su strogo regulirane, razlikuju se po statusima i najčešće su mnogo manje nego što se tvrdi u javnosti, pokazuje službena provjera činjenica.
Tko što prima?
Austrijski sustav razlikuje četiri glavne skupine osoba koje mogu primati državnu pomoć:
- Asilanti (Asylberechtigte) – osobe kojima je odobren azil:
- Imaju pravo na socijalnu pomoć (tzv. „Mindestsicherung“).
- Maksimalni iznos za samce u 2025. iznosi 1.209 € mjesečno, za parove 1.693 €.
- Imaju jednak pristup tržištu rada i socijalnim pravima kao austrijski državljani.
- Tražitelji azila (Asylwerbende) – osobe koje čekaju odluku o azilu:
- Primaju osnovnu pomoć (Grundversorgung), koja uključuje smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu, odjeću, školski pribor i novac za osobne potrebe.
- U organiziranom smještaju u Beču, odrasli mjesečno dobivaju:
- 200 € za hranu
- 40 € džeparac
- 10 € za slobodno vrijeme
- Jednom godišnje: 150 € za odjeću i 200 € za školske potrepštine po djetetu
- Osobe pod supsidijarnom zaštitom – nemaju pravo na azil, ali ne mogu biti vraćeni zbog opasnosti u matičnoj zemlji:
- Imaju pristup radu i pod uvjetima mogu primati socijalnu pomoć kao i azilanti.
- Ako žive privatno, mogu ostvariti dodatke do razine „Mindestsicherung“, ali uz uvjete poput rada ili sudjelovanja u integracijskim tečajevima.
- Ukrajinske izbjeglice – podliježu posebnoj odredbi iz 2022. i ne moraju prolaziti kroz azilni postupak:
- Primaju osnovnu pomoć i eventualno dječje doplatke, ali ne socijalnu pomoć kao azilanti.
Koliko stvarno primaju?
- Iako su maksimalni iznosi definirani, u praksi rijetko tko prima puni iznos socijalne pomoći.
- Prema Statistici Austrije, prosječni iznos po osobi (uključujući djecu) u 2023. bio je 802 € mjesečno, u Beču 805 €.
- Samo jedna sedmina primatelja u Beču prima puni iznos.
- Oko 62 % korisnika socijalne pomoći u Beču nisu austrijski državljani, no većinu čine djeca i maloljetni azilanti.
Problem: neujednačenost i netransparentnost
Sustav osnovne pomoći u Austriji različito je uređen u svih 9 saveznih pokrajina. Stručnjaci ga opisuju kao nepregledan i zbunjujuć čak i za one koji ga primaju – što dodatno pogoduje širenju dezinformacija.
Zbog toga postoje planovi za reformu i ujednačavanje pravila na nacionalnoj razini, kako bi se osigurala veća transparentnost i jednakost među pokrajinama.
Austrija
Novi pristup: Azilanti u Gornjoj Austriji prolaze kroz tečajeve osnovnih pravila ponašanja
Gornja Austrija je postao prva austrijska savezna pokrajina koja je uvela obavezne tečajeve osnovnih društvenih pravila za tražitelje azila smještene u pokrajinskim prihvatnim centrima. Riječ je o pilot-projektu koji se već provodi u gradovima Traun i Marchtrenk, a do kraja godine planira se proširenje na svih 196 smještajnih objekata.
Kako je pojasnio nadležni pokrajinski ministar Christian Dörfel (ÖVP), svrha tečajeva nije integracija, već osnovna orijentacija i upoznavanje s pravilima ponašanja u Austriji. To uključuje svakodnevne norme poput rukovanja pri pozdravu, poštivanje zakona, prava i obveza, jednakost spolova i borbu protiv antisemitizma.
Tečajevi su razvijeni u suradnji s Austrijskim integracijskim fondom (ÖIF) i traju pet dana – svaki modul po 90 minuta. Održavaju se na njemačkom jeziku uz pomoć tumača, a polaznici su obvezni prisustvovati. Odbijanje sudjelovanja može imati posljedice za njihov azilni postupak.
Trenutno se u pokrajinskim objektima nalazi oko 3.000 tražitelja azila, a zbog niskog broja novih dolazaka, projekt se smatra izvedivim.
Austrija
Austrija bilježi snažan porast sumnji na pranje novca – 11.000 prijava u 2024.
U 2024. godini zabilježen je nagli porast broja prijava sumnje na pranje novca u Austriji. Dok je 2023. registrirano nešto više od 6.000 prijava, godinu kasnije taj broj skočio je na gotovo 11.000, objavila je austrijska Financijska tržišna agencija (FMA).
FMA to tumači kao rezultat povećane svijesti i bolje prijavljivačke discipline u financijskom sektoru. No, brojke pokazuju i odlučnije djelovanje nadležnih – samo prošle godine izrečene su novčane kazne u visini od gotovo 4,5 milijuna eura, dok je 2023. taj iznos bio ispod milijun eura. Većina kazni proizlazi iz ozbiljnih propusta u suradnji s inozemnim bankama.
Dvostruko više istraga
U 2024. FMA je pokrenula 78 istraga zbog sumnji na kršenje pravila o sprječavanju pranja novca – dvostruko više nego godinu ranije (39). Ipak, broj inspekcija na terenu (20) i stručnih provjera znanja odgovornih osoba (11) ostao je isti.
Austrija još uvijek na “bijeloj listi”
Zemlja se trenutačno nalazi na tzv. “bijeloj listi” međunarodne organizacije FATF, što znači da je sukladna globalnim standardima u borbi protiv pranja novca. Ipak, Austriju uskoro očekuju dodatne kontrole, uključujući i terenske provjere. Potencijalni pad na “sivu listu” nosio bi ozbiljne gospodarske posljedice, no FMA uvjerava da za sada nema takvih indicija.
Nova europska agencija za borbu protiv pranja novca
Velika očekivanja polažu se i u novu EU agenciju za borbu protiv pranja novca – AMLA – koja je nedavno započela s radom. Do kraja godine trebala bi zapošljavati do 100 stručnjaka, a u budućnosti čak 400. Iako se i Beč kandidirao za sjedište ove agencije, u konačnici je izabrana Frankfurt.
