Ekonomija
Wifo: Cijene hrane će u Austriji u 2024. porasti za 5,25 posto
Prema trenutnoj prognozi Wifo-a, rast cijena hrane i pića ove će se godine prepoloviti na prosječnih 5,25 posto, ali će i dalje ostati iznad opće inflacije koja se očekuje na oko 4 posto.
Inflacija će biti prigušena padom cijena poljoprivrednih proizvoda i goriva u 2023., dok će povećanje plaća dodatno potaknuti inflaciju.
Već 2022. godine cijene hrane su porasle do mjere koja nije viđena desetljećima, piše institut za ekonomska istraživanja Wifo. Kao razlozi za to navode se, s jedne strane, povećani troškovi sirovina i energenata te visoke cijene poljoprivrednih dobara, a istodobno je povećana i dobit u poljoprivredi i šumarstvu.
U 2023. godini hrana i piće poskupjeli su za daljnjih 11,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Za razliku od opće inflacije, cijene hrane u Austriji su 2022./2023. porasle manje naglo od prosjeka za europodručje i Njemačku.
Visoke cijene hrane posebno su problematične za kućanstva u donjoj trećini raspodjele dohotka, kažu ekonomisti Wifo. Imali bi malo mogućnosti za prelazak na jeftinije vlastite robne marke ili diskontne trgovine, jer su mnogi već kupili ovaj asortiman robe prije vala poskupljenja. Ekonomski istraživači upozoravaju da regulacija cijena ne bi imala dugotrajan učinak na inflaciju i zapravo bi srednjoročno i dugoročno pogoršala situaciju kroz negativne poticajne učinke, primjerice na ponudu.
Ekonomija
Kupnja s Temua i Sheina više neće biti jeftina: EU uvodi novu naknadu na pakete
Online kupnja iz Kine u Europskoj uniji uskoro će znatno poskupjeti. EU je odlučila ukinuti dosadašnju carinsku granicu od 150 eura za pakete iz trećih zemalja te od srpnja 2026. uvodi novu posebnu naknadu. Najviše će biti pogođene pošiljke jeftinih internetskih trgovaca poput Temua i Sheina.
Razlog ove odluke je nagli porast broja pošiljaka. Tijekom 2024. godine u EU je stiglo oko 4,6 milijardi paketa vrijednosti ispod 150 eura, što znači više od 145 paketa u sekundi. Čak 91 posto tih pošiljaka dolazilo je iz Kine.
Prema novim pravilima, za svaki paket do vrijednosti od 150 eura naplaćivat će se naknada od tri eura. Ako paket sadrži više istih proizvoda, plaća se samo jedna naknada. No ako se u paketu nalazi više različitih proizvoda, za svaki dodatni artikl naplaćivat će se nova naknada od tri eura.
EU vlasti tvrde da je cilj ove mjere zaštita domaćeg gospodarstva i pravednija tržišna utakmica, jer su jeftini paketi iz trećih zemalja stvarali nelojalnu konkurenciju europskim trgovcima koji plaćaju poreze i carine.
Odluka je donesena ranije nego što je bilo planirano, ponajviše pod pritiskom Francuske, koja upozorava da masovne pošiljke iz Azije ugrožavaju lokalne trgovine i gradske centre.
Ekonomija
Alarm u gospodarstvu: Sve više firmi u Austriji prijavljuje insolventnost
Prema podacima austrijskog udruženja za zaštitu vjerovnika KSV1870, ove je godine stečaj prijavilo oko 6.857 poduzeća – što je rast od 4,1 % u odnosu na 2024. godinu. Iako je broj insolventnih tvrtki veći, ukupni iznos dugova (passiva) te broj pogođenih zaposlenika smanjili su se. Najveći problem KSV vidi u naglom porastu slučajeva u kojima se postupak stečaja uopće ne može otvoriti zbog premale imovine u tvrtki.
KSV upozorava da su tzv. neotvoreni stečajevi porasli za 8,5 % – riječ je o tvrtkama koje nemaju ni minimalnih 4.000 eura potrebnih za pokretanje postupka. Broj vjerovnika pritom raste, dok broj zaposlenika zahvaćenih stečajevima značajno pada. Procijenjena ukupna dugovanja svih insolventnih poduzeća prepolovila su se na oko 8,4 milijarde eura, dijelom zato što je prošla godina bila obilježena golemim stečajevima povezanima s imperijem Signa.
KSV je oštro kritizirao novo zakonodavstvo o borbi protiv prijevara, tvrdeći da država kao vjerovnik sada ima prednost, što može dovesti do toga da institucije kasnije prijavljuju nesolventnost. Prema njihovim riječima, to stvara rizik od širenja „zombi-poduzeća“ koja zapravo nisu održiva, ali nastavljaju poslovati i time štete drugim vjerovnicima.
Regionalne razlike su velike: dok je u Burgenlandu broj stečajeva pao za trećinu, Salzburg, Gornja Austrija i Tirol bilježe snažan rast. Najveći stečaj ove godine ponovno stiže iz Signa-okruženja – tvrtka Signa Prime Capital Invest s dugovanjima od 870 milijuna eura.
Kod privatnih stečajeva gotovo da nema promjena: ostaju blizu 8.800 slučajeva, ali su dugovanja građana porasla za gotovo 18 %.
Ekonomija
Od 2026. u trgovine dolaze digitalni računi
Od listopada 2026. u Austriji će tvrtke moći izdavati digitalne račune, dok papirnati račun ostaje opcionalan. Cilj je smanjiti administrativni teret i pružiti više pravne sigurnosti za poduzeća, priopćila je državna tajnica za financije Barbara Eibinger-Miedl.
Što se mijenja za trgovce i kupce
- Digitalni račun: Dobrovoljan, ali namijenjen smanjenju „zvjezdica“ i gomile papirnatih računa.
- 15-grupna klasifikacija proizvoda: Malim trgovinama olakšava izdavanje računa — dovoljno je navesti grupu proizvoda, ne i točan naziv.
- Povećanje limita za „Kalte-Hand“-pravilo: Prag prihoda raste s 30.000 na 45.000 eura, što je prilagodba inflaciji i vrijedi od početka 2026.
Sve ove mjere podržali su Gospodarska komora, Trgovački savez i Wirtschaftsverband, ističući da digitalni račun pruža više slobode trgovcima i kupcima, smanjuje papirnu administraciju i doprinosi očuvanju okoliša.
Bečka Bečlotterija za digitalne račune
Od listopada 2026. planira se i novčana nagradna igra za korisnike digitalnih računa:
- Svakog mjeseca bit će izabrano 100 dobitnika, svaki s nagradom od 2.500 eura.
- Dva puta godišnje bit će održana bonus-izbor za 2 dobitnika po 250.000 eura.
- Ukupno do 4 milijuna eura godišnje na nagradama.
- Sudjelovati mogu svi koji imaju austrijsko prebivalište, puni su punoljetni i predaju račun s čitljivim digitalnim kodom.
Cilj ovog sustava je potaknuti trgovce da evidentiraju sve gotovinske transakcije preko blagajne i motivirati kupce da preuzimaju račune.
