Connect with us

Kultura i mediji

Votivkirche i atentat na Franju Josipa I.

Objavljeno

na

Votivkirche (Zavjetna crkva) poznata je i kao “Katedrala na Ringu” (Ringstraßendom), zahvaljujući tome što se nalazi uz Ringstraße, najpoznatiju bečku ulicu. Radi se o građevini nastaloj kao zahvala cara Franje Josipa nakon što je preživio atentat 18. veljače.1853. godine. Tako je ova impresivna crkva i dobila ime Zavjetna (njem. Votiv) crkva ili Crkva Zavjetnog Dara.

Atentat na Franju Josipa, austrijskog cara i ugarsko-hrvatskog i češkog kralja

Nakon što se u burnoj 1848. uspeo na austrijsko prijestolje i uz pomoć ruske vojske ugušio revoluciju u Mađarskoj, car Franjo Josip I. uveo je apsolutizam u Habsburškoj Monarhiji. Time su bili pritisnuti svi narodi, oni koji su se pobunili protiv vladara i oni koji su mu ostali vjerni. U Pešti se posprdno govorilo: Ono što su Mađari dobili kao kaznu, Hrvati su dobili za nagradu!
Nezadovoljstvo u pokorenoj Mađarskoj kulminiralo je 18. veljače 1853. kada je mladi mađarski krojački kalfa, bivši husar Janos Libényi, pokušao ubiti cara Franju Josipa I. dok je šetao bečkim zidinama nedaleko od Kranjskih vrata. Napao ga je nožem kojim ga je ubo u vrat, ali je čvrsti ovratnik careve odore spriječio dublju ranu. Samo zahvaljujući prisebnosti careva pobočnika, pukovnika Maksimilijana O’Donnella, i bečkog mesara Josipa Ettenreicha pokušaj atentata nije uspio. Prije nego što je atentator uspio zadati drugi udarac njih su ga dvojica zaskočila i svladala.
Libényi je uhićen i sljedeći dan pogubljen. Franjo Josip je bio samo lakše ranjen. Svog požrtvovnog pobočnika je nagradio, a bečkom mesaru podario je plemićki naslov. U znak zahvalnosti što je carev život spašen, njegov brat nadvojvoda Maksimilijan dao je 1855. nedaleko od mjesta atentata, na bečkome Ringu, izgraditi Zavjetnu crkvu Votivskirche, koja i danas postoji. Čuvši o obiteljskoj situaciji atentatora Franjo Josip mu je dao državnu mirovinu, odnosno njegovoj majci.

Votivkirche (Zavjetna crkva)

Kao što smo već naveli, povod za izgradnju bio je neuspjeli atentat na Franju Josipu koji je pokušao izvesti mađarski nacionalist János Libényi 18. siječnja 1853. Novac za gradnju skupljan je po cijelom Austrijskom Carstvu u čemu se osobito angažirao Maksimilijan, a novac za Votivkirche doniralo je čak 300.000 ljudi. Plan je bio da se izgradi crkva za dvor, ali je sam car pred kraj gradnje 1862. odlučio da Votivkirche ipak bude javna crkva, odnosno za sve vjernike.

Na natječaju za arhitekta nove crkve na pobijedio je Heinrich von Ferstel, arhitekt koji je u Beču ostavio velik trag (neka od njegovih poznatih djela jesu Palača Ferstel i glavna zgrada Bečkog sveučilišta). Gradnja je započela 1856., a svečano je posvećena 24. travnja 1879., na 25. obljetnicu vjenčanja cara Franje Josipa i carice Elizabete, poznatije po nadimku Sissi. Crkva je napravljena u neogotičkom stilu, po uzoru na francuske katedrale, a prepoznatljiva je po svojem krovu i dvama tornjevima. Pažljivi promatrači primijetit će da je izvedba krova vrlo slična onoj na Stephansdomu, iako su uzorci različiti. Radi se o klasičnoj gotičkoj crkvi, koja u sebi sadrži jako puno dekoracija. Posebno su privlačni vitraji i čak troje orgulja, čiji raskošan zvuk možete čuti tijekom misnih slavlja ili koncerata. Na opremanju i ukrašavanju interijera crkve sudjelovali su mnogi poznati umjetnici Tilgner, Gasser, Benk, Führich itd.

R. P I kroativ.at I Stadt Wien / wikipedia
foto: https://www.stadt-wien.at/ I Stadt Wien

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Glazba

Dubrovačka kolenda, dubrovački običaj čestitanja Badnjeg dana

Objavljeno

na

Svi krajevi Hrvatske imaju svoj način čestitanja Badnjeg dana. Kroativ vam donosi priču kako se Badnji dan čestitao na teritoriju Dubrovačke Republike, a taj običaj njeguje se i dan danas.

Dubrovačka kolenda je tradicionalni oblik čestitanja Badnjeg dana koji se njeguje u Dubrovniku i na prostoru nekadašnje Dubrovačke Republike. Kolendari obilaze ulice, stanove i kuće te pjesmom, odnosno kolendom, nazdravljaju Badnji dan te čestitaju nadolazeći blagdan Božić i Novu godinu.

Sama povijest kolendavanja seže u 13. stoljeće, točnije prvi sačuvani zapis kolende je iz 1272. godine. On se nalazi u Statutu Dubrovačke Republike. U zapisima se spominje Badnjak kojeg su pomorci unosili u Knežev dvor te ga polagali na vatru, a pjesmom bi Knezu čestitali Badnji dan. Za tu njihovu pjesmu (kolendu) sam Knez bi ih nagradio.

Sami tekst kolende se malo razlikuje od grupe do grupe, a mi vam donosimo jedan od njih.

Dobra večer mi kucamo
Badnju večer čestitamo
došli smo vam kolendati
vašem dvoru hvale dati.

Ođe, ođe nazdravlje vam Badnja večer dođe.

Visoki su ovi dvori,
a u njima zlatni tori.
u torima golubica
naša vrijedna domaćica.

Gosparu će ona rijeti
da mi nijesmo baš prokleti
da smo pravi koledari
dubrovački leri stari.

Otvarajte škafetine
dajte nama beškotine
dajte nama šaku rogača
da nam srca budu jača.

Gospara našega prid dvore, pjevajmo braćo do zore.

Stihovi “Ispred kuće drvo loza, a u kući gospođa koza” su bili pošalica, a pjevali su se jedino u slučaju da domaćin ili domaćica ne otvore vrata i ne počaste kolendare.



Pero Bačić
Foto: Matthias Mullie / Unsplash

Nastavi čitati

Kultura i mediji

Koncert renomiranog hrvatskog gitarista Krešimira Bedeka ove subote u Beču

Objavljeno

na

By

Die Plattform for Culture lädt Sie herzlich zum dritten und letzten Konzert des diesjährigen 19. Festivals der kroatischen Musik in Wien ein.

Samstag, 16. Dezember 2023, 18:00 Uhr

KREŠIMIR BEDEK, Gitarre

Padovec, Ponce, Tárrega, Ginastera

DIT. Vienna

Schleifmühlgasse 1, 1040 Wien

Krešimir Bedek (Zagreb, 1981) schloss sein Gitarrenstudium in der Klasse von Darko Petrinjak an der Musikakademie Zagreb ab, gefolgt vom erfolgreich abgeschlossenen Masterstudium am Königlichen Konservatorium in Den Haag in der Klasse von Zoran Dukić. Er wurde bei internationalen Gitarrenwettbewerben in Belgien, den Niederlanden, Portugal und Spanien mehrfach ausgezeichnet. Außerdem ist der Gewinner des Darko Lukić Tribünenpreises, des Konzertsaal Vatroslav Lisinski Preises und des jährlichen Preises der Gesellschaft der Hochschullehrer und anderer Wissenschaftler in Zagreb für junge Wissenschaftler und Künstler. Er ist außerordentlicher Professor für Gitarre an der Musikakademie in Zagreb.

Diesjähriges Festival der kroatischen Musik in Wien findet mit Unterstützung des Tourismusverbandes Zagreb statt.

Der Eintritt ist frei. 

Wegen begrenzter Platzanzahl bitten wir Sie um eine Reservierung unter nalis@hey.com.

Nastavi čitati

Kultura i mediji

U Beču predstavljen prvi kulturni token

Objavljeno

na

By

Bilo da se krećete pješice, biciklom ili javnim prijevozom, ostaviti automobil kod kuće isplati se jer Grad Beč razvija kulturni token kojim bi se takvo ekološki prihvatljivo ponašanje nagradilo. Tko uštedi 20 kilograma CO2 dobiva ulaznicu za posjet kazalištu, muzeju, koncertu ili kinu.

Grad Beč novim se projektom još jednom dokazuje kao pametan grad koji lijepo povezuje s dobrim, tradiciju s inovacijom, zaštitu okoliša sa životnim stilom, pionirski duh s održivošću. Riječ je o drugoj fazi novog digitalnog projekta – aplikacije kulturnog tokena – kojom se istražuje na koje se sve načine Bečane može potaknuti da u svakodnevnom životu više brinu o okolišu. Trenutačno je fokus na nagrađivanju klimatski prihvatljivog ponašanja u obliku ulaznice za jednu od kulturnih ustanova koje sudjeluju u pilot-projektu.

Prva testna faza prekinuta je zbog pandemije koronavirusa, pa ju je Grad Beč ujesen 2023. ponovno pokrenuo i tako započeo drugu fazu u svijetu jedinstvenog digitalnog projekta. Pilot-projekt kulturnog tokena zasniva se na tehnologiji blockchaina i motion trackinga. U ovoj fazi zatvorena testna grupa obuhvaća 2.000 sudionica koji će do veljače naredne godine moći sakupljati tokene i upotrijebiti ih.

Uštedom CO2 do skupljanja kulturnih tokena

Aplikacija kulturnog tokena s pomoću tehnologije motion trackinga bilježi prijeđene udaljenosti i brzine. Aplikacija pritom razlikuje različite oblike mobilnosti. Sudionici iz testne grupe koji ostave automobil i dalje nastave pješice, biciklom ili javnim prijevozom, dobivaju dodatne bodove. Uštedom 20 kilograma ugljikovog dioksida korisnici aplikacije dobivaju kulturni token u obliku QR-koda. On se može iskoristiti u jednoj od kulturnih institucija koje sudjeluju u pilot-projektu. Kako potaknuti građane da budu ekološki savjesni? Zanimljivom aplikacijom, jakom zajednicom ili kulturom kao nagradom? U testnoj se fazi upravo na ta pitanja pokušava odgovoriti, a sve kako bi se za Bečane i u budućnosti oblikovala odgovarajuća ponuda.

Svi sudionici projekta podijeljeni su u dvije grupe, u kontrolnu i sakupljačku. Sakupljačka grupa može odmah početi sa sakupljanjem klimatski prihvatljivih kilometara i pratiti svoju uštedu CO2. Kontrolna grupa nema uvida u svoju bilancu ugljikovog dioksida i dobiva nagradu tek nakon što dođe do cilja, to jest uštede od 20 kilograma CO2. Iz ponašanja testnih grupa mogu se donijeti vrijedni zaključci odnosno kako se građane može poticati na ekološki svjesnije ponašanje. Za obradu podataka odgovoran je Austrijski institut za tehnologiju AIT.

Nastavi čitati
LM