Ekonomija
Vodeći svjetski ekonomist: Nažalost nemam dobre vijesti
Glavni ekonomist Europske centralne banke Philip Lane otkrio je što nas očekuje na jesen.
Jedan od najuglednijih svjetskih ekonomista ima važnu ulogu u kreiranju monetarne politike eurozone, kojoj od prvog siječnja pripada i Hrvatska.
U ekskluzivnom intervjuu za Dnevnik Nove TV, a prenosi N1 otkrio je loše vijesti. Padu cijena hrane prije jeseni ne treba se nadati. Na pitanje što mu brojke govore i kad će prestati visoka inflacija, Lane je odgovorio: “Ove godine očekujemo značajno smanjenje inflacije. Krajem prošle godine prosječna inflacija u eurozoni je iznosila oko 10 posto. Prema našim projekcijama krajem ove godine bi trebala iznositi oko 2,8”.
“Daleko smo još od toga, ali već ove godine bi se inflacija trebala bitno smanjiti. To će se i nastaviti u 2024., a u našim najnovijim projekcijama predvidjeli smo da ćemo se na željenu razinu inflacije od 2 posto vratiti 2025. No, sad smo u svibnju. Bojim se da je do kraja godine pred nama još uvijek značajna inflacija. To se pogotovo odnosi na cijene hrane i usluga. I tu očekujemo da će doći do smanjenja inflacije, ali tek nakon ljeta”, dodao je.
Navodi kako je najveća zabrinutost oko cijena hrane i usluga.
“Cijene energije su bile tema prošle godine, no u međuvremenu su pale. Na određeni način zamijenile su ih visoke cijene hrane i usluga. Na to smo trenutno fokusirani, a postoji i poveznica između njih”, kazao je Lane.
“Primjerice, ako odete u restoran i tamo jedete, istovremeno ste suočeni i s rastućom cijenom uslužne djelatnosti i rastućom cijenom hrane. To nas, naravno, brine, ali smatramo kako će pritisci i u tim sektorima popustiti krajem godine”, dodao je.
Ističe da u razdoblju visoke inflacije svi gube. “Cijelo društvo trpi i društvu u cjelini je bolje kad inflacija padne”, dodaje Lane i navodi kako je već u više navrata bilo govora o tome da su u mnogim slučajevima prošle godine profiti ostali vrlo visoki.
“Dakle, veliki dio gubitka je spao na leđa radnika i to onih s najnižim plaćama. Tako da, što se tiče prošle godine, koja je prva godina visoke inflacije, postoji zabrinutost da je taj teret bio nejednako raspoređen”, rekao je
“Ipak, ove godine vidimo da plaće rastu, znam da rastu i u Hrvatskoj, tako da očekujemo da će profiti kompanija padati. Tako da bi ove godine trebalo biti djelomičnog uravnoteženja. To je važno naglasiti. Kad imamo ovakve inflacijske epizode u pojedinim godinama će profiti rasti brže od plaća, u drugima će brže rasti plaće. Mislimo da će ove godine plaće rasti brže od profita”, navodi Lane.
Najnovije statistike iz Njemačke pokazuju da je ona ušla u recesiju. Je li to najava onoga što u budućnosti čeka ostatak eurozone?
“Moramo razlikovati dva dijela ekonomije. Industrijska proizvodnja, dakle proizvodnja automobila i ostalih dobara, vidimo da je Njemačka u recesiji i tu vidimo negativnu perspektivu. No, s druge strane, vidimo vrlo pozitivne izglede za uslužne djelatnosti, pogotovo turizam”, kazao je Lane.
“Nakon pandemije postoji velika potražnja za putovanjima, kao što je dolazak ovdje u Dubrovnik, Španjolsku ili druge turističke dijelove Europe. Njemačka, kao veliki centar industrijske proizvodnje trenutno trpi zbog usporavanja u tom sektoru, ali ako pogledate eurozonu u cjelini, uslužni dio ekonomije je vrlo velik i vjerujemo kako će ove godine rasti”, istaknuo je.
Na pitanje znači li to da su pobjednici recesije one ekonomije koje se temelje na uslugama, a one s jakom proizvodnjom su gubitnici, Lane odgovara: “Mislim da je to realan opis onoga što trenutno vidimo”.
Kad govorimo Hrvatskoj, pristupili smo eurozoni 1. siječnja. Postavlja se pitanje gdje bismo danas bili, što se inflacije tiče, da nismo ušli u eurozonu?
“Smatram da je dvadeset država članica eurozone, među kojima je i Hrvatska, u puno boljoj situaciji ako se protiv inflacije bore zajedno. Europska centralna banka će se kroz monetarnu politiku pobrinuti da se inflacija spusti na razinu od 2 posto na uredan način”, kazao je.
“Mislim da to možemo učiniti na način koji je stabilan i izbjeći volatilnosti koje su neizbježne za države koje nisu u eurozoni. Za mene, eurozona omogućava stabilnost i najbolji način za borbu protiv inflacije”, zaključio je Lane.
Ekonomija
OMV osigurao više prirodnog plina iz Norveške
Grupacija za naftu, plin i kemikalije OMV osigurala je dodatne količine iz Norveške kako bi dodatno diverzificirala svoje dobavljače prirodnog plina. S državnim energetskim divom Equinor potpisan je petogodišnji ugovor o opskrbi, kojim se nadopunjuju obujmi postojećih ugovora, objavila je danas ta tvrtka.
Od 1. listopada 2023. količina od dvanaest teravat sati (TWh) isporučivat će se virtualnom čvorištu u Njemačkoj svake godine. Cijene ugovora bile bi usklađene s tržišnim uvjetima. Za usporedbu: godišnja potrošnja plina u Austriji je oko 90 TWh.
OMV ima ugovore o opskrbi s ruskim Gazpromom do 2040. Grupa također nabavlja prirodni plin iz Norveške i Austrije. OMV također ima pristup terminalu za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Rotterdamu, gdje je dugoročni kapacitet pod ugovorom. Prema vlastitim informacijama, OMV također sudjeluje u aukcijama zajedničke platforme za kupnju plina Europske unije.
Ekonomija
Austrijski gigant XXXLutz se nastavlja širiti u Europi
Gigant koji se bavi proizvodnjom i prodajom namještaja XXXLutz sa sjedištem u Welsu širi svoje carstvo akvizicijama diljem Europe. Akvizicija Conforama Iberia omogućuje Lutzu ulazak na španjolsko i portugalsko tržište s ukupno 59 trgovina namještajem, navodi se u priopćenju za javnost XXXLutza.
Odvjetničko društvo Cerha Hempel izvijestilo je u utorak u priopćenju za javnost o ponovnom širenju diva namještaja iz Gornje Austrije. Početkom godine XXXLutz preuzeo je Conforamu u Švicarskoj, a prije toga u Francuskoj 2020. godine.
Planirano preuzimanje u Španjolskoj i Portugalu podliježe antimonopolskom odobrenju, rečeno jeiz XXXLutza. Trgovac namještajem želi preuzeti 46 poslovnica u Španjolskoj i 13 u Portugalu. To znači da bi gigant namještaja usko mogao biti zastupljen u 15 europskih zemalja.
Naziv robne marke i izgled na španjolskim i portugalskim lokacijama ostat će isti i njime će na licu mjesta upravljati menadžment XXXLutza.
Ekonomija
IKEA u Austriji planira pojeftiniti čak 2000 proizvoda
U poslovnoj godini 2024. trgovac namještajem IKEA želi uložiti više od 20 milijuna eura i tako ponuditi više od 2000 jeftinijih proizvoda.
Inflacija je u kolovozu ponovno porasla i u Austriji ostaje na 7,5 posto. Ali ne poskupljuje sve: švedski trgovac namještajem IKEA čak je snizio cijene više od 1000 proizvoda u Austriji između 1. siječnja 2023. i 1. rujna 2023. U poslovnoj godini 2024. trgovac namještajem planira uložiti više od 20 milijuna eura kako bi ponudio više od 2000 jeftinijih proizvoda.
U protekloj fiskalnoj godini IKEA se fokusirala na smanjenje operativnih troškova i poboljšanje učinkovitosti. U isto vrijeme, tvrtka bilježi neka pozitivna gospodarska kretanja diljem svijeta vezana uz troškove transporta i cijene sirovina.
Iz tog je razloga IKEA u Austriji između siječnja i rujna 2023. uspjela sniziti cijene za više od 1000 proizvoda – ukupno devet posto cjelokupnog asortimana. U listopadu će to biti već 18 posto s preko 2000 artikala.
“Još uvijek postoje zabrinjavajuća ekonomska previranja u svijetu i znamo da ljudi jedva spajaju kraj s krajem. Stoga je ovo smanjenje cijena važan prvi korak naprijed za nas,” rekao je Alpaslan Deliloglu, izvršni direktor i glavni direktor za održivost u IKEA Austria. Kako bi mogla ponuditi dodatne proizvode po nižim cijenama nego dosad, Ikea Austria želi uložiti više od 20 milijuna eura u financijskoj godini 2024.
You must be logged in to post a comment Login