Connect with us

Ekonomija

Vodeći svjetski ekonomist: Nažalost nemam dobre vijesti

Objavljeno

na

Glavni ekonomist Europske centralne banke Philip Lane otkrio je što nas očekuje na jesen.

Jedan od najuglednijih svjetskih ekonomista ima važnu ulogu u kreiranju monetarne politike eurozone, kojoj od prvog siječnja pripada i Hrvatska.

U ekskluzivnom intervjuu za Dnevnik Nove TV, a prenosi N1 otkrio je loše vijesti. Padu cijena hrane prije jeseni ne treba se nadati. Na pitanje što mu brojke govore i kad će prestati visoka inflacija, Lane je odgovorio: “Ove godine očekujemo značajno smanjenje inflacije. Krajem prošle godine prosječna inflacija u eurozoni je iznosila oko 10 posto. Prema našim projekcijama krajem ove godine bi trebala iznositi oko 2,8”.

“Daleko smo još od toga, ali već ove godine bi se inflacija trebala bitno smanjiti. To će se i nastaviti u 2024., a u našim najnovijim projekcijama predvidjeli smo da ćemo se na željenu razinu inflacije od 2 posto vratiti 2025. No, sad smo u svibnju. Bojim se da je do kraja godine pred nama još uvijek značajna inflacija. To se pogotovo odnosi na cijene hrane i usluga. I tu očekujemo da će doći do smanjenja inflacije, ali tek nakon ljeta”, dodao je.

Navodi kako je najveća zabrinutost oko cijena hrane i usluga.

“Cijene energije su bile tema prošle godine, no u međuvremenu su pale. Na određeni način zamijenile su ih visoke cijene hrane i usluga. Na to smo trenutno fokusirani, a postoji i poveznica između njih”, kazao je Lane.

“Primjerice, ako odete u restoran i tamo jedete, istovremeno ste suočeni i s rastućom cijenom uslužne djelatnosti i rastućom cijenom hrane. To nas, naravno, brine, ali smatramo kako će pritisci i u tim sektorima popustiti krajem godine”, dodao je.

Ističe da u razdoblju visoke inflacije svi gube. “Cijelo društvo trpi i društvu u cjelini je bolje kad inflacija padne”, dodaje Lane i navodi kako je već u više navrata bilo govora o tome da su u mnogim slučajevima prošle godine profiti ostali vrlo visoki.

“Dakle, veliki dio gubitka je spao na leđa radnika i to onih s najnižim plaćama. Tako da, što se tiče prošle godine, koja je prva godina visoke inflacije, postoji zabrinutost da je taj teret bio nejednako raspoređen”, rekao je

“Ipak, ove godine vidimo da plaće rastu, znam da rastu i u Hrvatskoj, tako da očekujemo da će profiti kompanija padati. Tako da bi ove godine trebalo biti djelomičnog uravnoteženja. To je važno naglasiti. Kad imamo ovakve inflacijske epizode u pojedinim godinama će profiti rasti brže od plaća, u drugima će brže rasti plaće. Mislimo da će ove godine plaće rasti brže od profita”, navodi Lane.

Najnovije statistike iz Njemačke pokazuju da je ona ušla u recesiju. Je li to najava onoga što u budućnosti čeka ostatak eurozone?

“Moramo razlikovati dva dijela ekonomije. Industrijska proizvodnja, dakle proizvodnja automobila i ostalih dobara, vidimo da je Njemačka u recesiji i tu vidimo negativnu perspektivu. No, s druge strane, vidimo vrlo pozitivne izglede za uslužne djelatnosti, pogotovo turizam”, kazao je Lane.

“Nakon pandemije postoji velika potražnja za putovanjima, kao što je dolazak ovdje u Dubrovnik, Španjolsku ili druge turističke dijelove Europe. Njemačka, kao veliki centar industrijske proizvodnje trenutno trpi zbog usporavanja u tom sektoru, ali ako pogledate eurozonu u cjelini, uslužni dio ekonomije je vrlo velik i vjerujemo kako će ove godine rasti”, istaknuo je.

Na pitanje znači li to da su pobjednici recesije one ekonomije koje se temelje na uslugama, a one s jakom proizvodnjom su gubitnici, Lane odgovara: “Mislim da je to realan opis onoga što trenutno vidimo”.

Kad govorimo Hrvatskoj, pristupili smo eurozoni 1. siječnja. Postavlja se pitanje gdje bismo danas bili, što se inflacije tiče, da nismo ušli u eurozonu?

“Smatram da je dvadeset država članica eurozone, među kojima je i Hrvatska, u puno boljoj situaciji ako se protiv inflacije bore zajedno. Europska centralna banka će se kroz monetarnu politiku pobrinuti da se inflacija spusti na razinu od 2 posto na uredan način”, kazao je.

“Mislim da to možemo učiniti na način koji je stabilan i izbjeći volatilnosti koje su neizbježne za države koje nisu u eurozoni. Za mene, eurozona omogućava stabilnost i najbolji način za borbu protiv inflacije”, zaključio je Lane.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Oko 900 radnika Volkswagena strahuje od gubitka posla

Objavljeno

na

By

Njemački automobilski gigant Volkswagen suočava se s novim izazovima u svojoj tvornici gospodarskih vozila u Stöckenu, gdje će krajem mjeseca biti izgubljeno oko 900 radnih mjesta. Ovaj potez dio je šire strategije kompanije za smanjenje troškova i prilagodbu novim tržišnim uvjetima.

Razlozi za gubitak radnih mjesta

Volkswagen se već neko vrijeme suočava sa smanjenom potražnjom za električnim vozilima, posebno u Europi i Kini. Visoka inflacija i ukidanje državnih poticaja dodatno su pogoršali situaciju, što je dovelo do potrebe za restrukturiranjem i smanjenjem broja zaposlenih​​.

Kompanija je najavila planove za uštedu od 10 milijardi eura do 2026. godine, kako bi povećala profitabilnost i konkurentnost. Ovaj plan uključuje smanjenje administrativnih troškova i eliminaciju dupliciranih procesa unutar kompanije. Uz to, Volkswagen planira racionalizirati svoje operacije kako bi bolje odgovorio na izazove modernog tržišta​​, prenosi Domaći-radio.

Utjecaj na tvornice u Njemačkoj

Osim tvornice u Stöckenu, slične mjere će biti primijenjene i u drugim proizvodnim pogonima kao što su Zwickau i Emden. Ove tvornice su također pogođene smanjenom potražnjom za električnim vozilima, što je dovelo do otpuštanja radnika i smanjenja proizvodnih kapaciteta​​.

Thomas Schaefer, brand chief Volkswagena, istaknuo je da su trenutne strukture i procesi unutar kompanije preskupi i neefikasni. “S mnogim našim pre-existing strukturama, procesima i visokim troškovima, više nismo konkurentni kao Volkswagen brand,” izjavio je Schaefer​​.

Volkswagenova tvornica u Stöckenu suočava se s teškim vremenima dok kompanija prelazi na proizvodnju električnih vozila. Gubitak 900 radnih mjesta je samo jedan dio šireg plana restrukturiranja koji ima za cilj povećanje efikasnosti i profitabilnosti kompanije. Kako se tržište nastavlja mijenjati, Volkswagen će morati nastaviti prilagođavati svoje operacije kako bi ostao konkurentan i relevantan.

Nastavi čitati

Ekonomija

EU uvodi kaznene carine na kineske električne automobile

Objavljeno

na

Europska komisija nameće kaznene carine na određene električne automobile iz Kine. Priopćile su to danas briselske vlasti.

Kao dio istrage koja je u tijeku, “Komisija je privremeno došla do zaključka da lanac vrijednosti za električna vozila na baterije u Kini ima koristi od nepravednih subvencija”, navodi se u priopćenju Komisije. Kao rezultat toga, proizvođači u EU su u opasnosti od “ekonomske štete”.

EU slijedi primjer SAD-a koji je nedavno učetverostručio carine na kineska električna vozila na 100 posto. Međutim, europski proizvođači automobila jasno su se izjasnili protiv carina i bojali se odmazde na svom najvažnijem jedinstvenom tržištu, tj. Kini.

Nastavi čitati

Austrija

Broj stečajeva tvrtki u Austriji u značajnom je porastu

Objavljeno

na

U prvom polugodištu znatno je porastao broj stečajeva poduzeća. Na temelju ekstrapolacije, udruga za zaštitu vjerovnika KSV1870 očekuje 3.308 stečajeva ili porast od 26 posto. To odgovara 18 bankrota poduzeća svaki dan.

Postoji negativan rekord za velike stečajeve. Do sada je bilo 36 stečajeva s obvezama većim od deset milijuna eura. “Ovo se nikada prije nije dogodilo”, pišu zaštitnici vjerovnika. Time bi se privremene obveze višestruko povećale – za više od 900 posto na oko jedanaest milijardi eura.

Odlučujući čimbenik je kontinuirani val nelikvidnosti oko Signe i njenog osnivača Renea Benka. Nedavno je, između ostalih, u stečaj otišla i Privatna zaklada obitelji Benko – s priznatim potraživanjima vjerovnika u dvoznamenkastim milijunskim iznosima. Među velikim stečajevima – osim konglomerata Signa – ističe se, među ostalim, slučaj stečaja Fisker GmbH (obveze: 1,34 milijarde eura), što je najveći stečaj u gospodarskoj povijesti Štajerske.

Sve veći broj stečajeva može se pripisati napetoj poslovnoj situaciji, padu prodaje na mnogim mjestima i nedostatku narudžbi. “Ekonomski pritisak je sve veći i austrijske tvrtke moraju se boriti za svaki euro. Situacija je sve gora za sve više tvrtki. Trenutno se može pretpostaviti da će broj korporativnih insolventnosti ostati na sličnoj visokoj razini u nadolazećim mjesecima,” objasnio je Karl-Heinz Götze, voditelj stečaja u KSV1870.

Ako promatrate prva dva tromjesečja zasebno, možete vidjeti da je prvo tromjesečje godine s 1688 slučajeva bilo nešto ispred drugog tromjesečja (1620 slučajeva). Međutim, prvo tromjesečje 2024. godine bilo je tromjesečje s najviše nelikvidnosti od 2009. godine. Stoga se ne može govoriti o usporavanju. “Tempo se značajno ubrzao prema kraju 2023. i ostao je konstantno visok do danas”, rekao je Götze.

Prema projekciji KSV1870, pokretači stečaja prvenstveno su trgovina (uključujući održavanje i popravak motornih vozila) s 585 slučajeva i povećanjem od 21,1 posto, građevinarstvo s 573 slučaja (plus 26,5 posto) te smještaj i ugostiteljstvo s 403 stečaja ( plus 15,1 posto). “S obzirom na relativno visoke razine cijena u Austriji, na primjer kada je u pitanju energija, ti sektori posebno trpe zbog svojih energetski intenzivnih aktivnosti”, analizirao je Götze.

Prema izračunima, povećanje je bilo posebno visoko u Gradišću (plus 84 posto) i u Vorarlbergu (plus 82,4 posto). Slijedili su Beč (plus 36,2 posto), Gornja Austrija (plus 34,2 posto), Štajerska (plus 29,1 posto), Donja Austrija (plus 12,1 posto), Koruška (plus 5,7 posto) i Salzburg (plus 2,6 posto). Samo je u Tirolu zabilježen pad od 11,4 posto.

U međuvremenu, broj privatnih stečajeva ostao je na približno istoj razini. S 4.580 otvorenih postupaka namirenja duga, zabilježeno je povećanje od 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Gradišće je zabilježilo najveći pad s minus 12,6 posto, a najveći porast bio je u Salzburgu sa 6,7 posto.

Nastavi čitati
LM