Ekonomija
Vodeći svjetski ekonomist: Nažalost nemam dobre vijesti

Glavni ekonomist Europske centralne banke Philip Lane otkrio je što nas očekuje na jesen.
Jedan od najuglednijih svjetskih ekonomista ima važnu ulogu u kreiranju monetarne politike eurozone, kojoj od prvog siječnja pripada i Hrvatska.
U ekskluzivnom intervjuu za Dnevnik Nove TV, a prenosi N1 otkrio je loše vijesti. Padu cijena hrane prije jeseni ne treba se nadati. Na pitanje što mu brojke govore i kad će prestati visoka inflacija, Lane je odgovorio: “Ove godine očekujemo značajno smanjenje inflacije. Krajem prošle godine prosječna inflacija u eurozoni je iznosila oko 10 posto. Prema našim projekcijama krajem ove godine bi trebala iznositi oko 2,8”.
“Daleko smo još od toga, ali već ove godine bi se inflacija trebala bitno smanjiti. To će se i nastaviti u 2024., a u našim najnovijim projekcijama predvidjeli smo da ćemo se na željenu razinu inflacije od 2 posto vratiti 2025. No, sad smo u svibnju. Bojim se da je do kraja godine pred nama još uvijek značajna inflacija. To se pogotovo odnosi na cijene hrane i usluga. I tu očekujemo da će doći do smanjenja inflacije, ali tek nakon ljeta”, dodao je.
Navodi kako je najveća zabrinutost oko cijena hrane i usluga.
“Cijene energije su bile tema prošle godine, no u međuvremenu su pale. Na određeni način zamijenile su ih visoke cijene hrane i usluga. Na to smo trenutno fokusirani, a postoji i poveznica između njih”, kazao je Lane.
“Primjerice, ako odete u restoran i tamo jedete, istovremeno ste suočeni i s rastućom cijenom uslužne djelatnosti i rastućom cijenom hrane. To nas, naravno, brine, ali smatramo kako će pritisci i u tim sektorima popustiti krajem godine”, dodao je.
Ističe da u razdoblju visoke inflacije svi gube. “Cijelo društvo trpi i društvu u cjelini je bolje kad inflacija padne”, dodaje Lane i navodi kako je već u više navrata bilo govora o tome da su u mnogim slučajevima prošle godine profiti ostali vrlo visoki.
“Dakle, veliki dio gubitka je spao na leđa radnika i to onih s najnižim plaćama. Tako da, što se tiče prošle godine, koja je prva godina visoke inflacije, postoji zabrinutost da je taj teret bio nejednako raspoređen”, rekao je
“Ipak, ove godine vidimo da plaće rastu, znam da rastu i u Hrvatskoj, tako da očekujemo da će profiti kompanija padati. Tako da bi ove godine trebalo biti djelomičnog uravnoteženja. To je važno naglasiti. Kad imamo ovakve inflacijske epizode u pojedinim godinama će profiti rasti brže od plaća, u drugima će brže rasti plaće. Mislimo da će ove godine plaće rasti brže od profita”, navodi Lane.
Najnovije statistike iz Njemačke pokazuju da je ona ušla u recesiju. Je li to najava onoga što u budućnosti čeka ostatak eurozone?
“Moramo razlikovati dva dijela ekonomije. Industrijska proizvodnja, dakle proizvodnja automobila i ostalih dobara, vidimo da je Njemačka u recesiji i tu vidimo negativnu perspektivu. No, s druge strane, vidimo vrlo pozitivne izglede za uslužne djelatnosti, pogotovo turizam”, kazao je Lane.
“Nakon pandemije postoji velika potražnja za putovanjima, kao što je dolazak ovdje u Dubrovnik, Španjolsku ili druge turističke dijelove Europe. Njemačka, kao veliki centar industrijske proizvodnje trenutno trpi zbog usporavanja u tom sektoru, ali ako pogledate eurozonu u cjelini, uslužni dio ekonomije je vrlo velik i vjerujemo kako će ove godine rasti”, istaknuo je.
Na pitanje znači li to da su pobjednici recesije one ekonomije koje se temelje na uslugama, a one s jakom proizvodnjom su gubitnici, Lane odgovara: “Mislim da je to realan opis onoga što trenutno vidimo”.
Kad govorimo Hrvatskoj, pristupili smo eurozoni 1. siječnja. Postavlja se pitanje gdje bismo danas bili, što se inflacije tiče, da nismo ušli u eurozonu?
“Smatram da je dvadeset država članica eurozone, među kojima je i Hrvatska, u puno boljoj situaciji ako se protiv inflacije bore zajedno. Europska centralna banka će se kroz monetarnu politiku pobrinuti da se inflacija spusti na razinu od 2 posto na uredan način”, kazao je.
“Mislim da to možemo učiniti na način koji je stabilan i izbjeći volatilnosti koje su neizbježne za države koje nisu u eurozoni. Za mene, eurozona omogućava stabilnost i najbolji način za borbu protiv inflacije”, zaključio je Lane.

Ekonomija
Muškarci u Austriji imaju znatno veće dugove od žena

U vremenu u kojem inflacija pritišće kućne budžete i mnogi jedva uspijevaju pokriti osnovne troškove, nova studija donosi zabrinjavajuće podatke o privatnim dugovima u Austriji. Istraživanje koje je proveo Alpenländischer Kreditorenverband (AKV) pokazuje ogromne razlike u visini zaduženosti između muškaraca i žena.
Dugovi muškaraca više nego dvostruko veći
Prema najnovijim podacima, prosječni dug kod žena koje su ušle u privatnu insolventnost iznosi oko 59.300 eura, dok muškarci u prosjeku duguju čak 151.000 eura – to je razlika od nevjerojatnih 91.000 eura!
Iako su dugovi žena blago porasli u odnosu na prošlu godinu (oko 200 eura više), kod muškaraca je zabilježen pad od 30.000 eura, no iznosi su i dalje višestruko veći.
Muškarci češće završavaju u privatnoj insolventnosti
Osim što su u prosjeku više zaduženi, muškarci znatno češće završavaju u stečaju. U prvom kvartalu ove godine od ukupno 336 otvorenih privatnih insolventnosti u Gornjoj Austriji, čak 209 je bilo kod muškaraca – to je više od 60 posto svih slučajeva.
Nedostatak financijskog znanja – čest uzrok
AKV naglašava da je nedovoljna financijska pismenost jedan od glavnih uzroka prekomjernog zaduživanja, osobito kod mlađe populacije i onih koji nisu naviknuti planirati kućni budžet. U kombinaciji s rastućim životnim troškovima, mnoge obitelji i pojedinci gube financijski kompas.
Gospodarska situacija dodatno otežava
Austrijski ekonomist Teodoro Cocca, profesor na Keplerovom sveučilištu u Linzu, upozorava da se austrijsko gospodarstvo još nije oporavilo od konjunkturne slabosti, a brzi oporavak nije na vidiku.
Cocca ističe i da trgovina nije nastavila pozitivne trendove s kraja prošle godine, dok najavljene mjere štednje Vlade dodatno koče unutarnju potrošnju.
Što dalje?
Ovi podaci ukazuju na sve veću potrebu za:
- Financijskom edukacijom već od školskih dana
- Savjetovalištima za upravljanje dugom
- Preciznijom socijalnom politikom koja uzima u obzir razlike među spolovima i razine zaduženosti
Dok žene pokazuju veću disciplinu u upravljanju financijama, muškarci se češće nalaze u spirali dugova. Ova razlika mogla bi poslužiti kao temelj za ciljane mjere pomoći i edukacije u budućnosti.
Ekonomija
Cijene divljaju, novčanici prazni: Gotovo polovici građana Austrije financijski je lošije nego prije pet godina
Najnovije istraživanje IMAS instituta donosi zabrinjavajuće podatke o stanju financija u Austriji. Čak 42 posto građana smatra da im je danas financijska situacija lošija nego prije pet godina – a najteže to osjećaju žene (45%) i stariji od 60 godina (48%).
Osjećaj stalne štednje
Sve je više onih koji si moraju uskraćivati svakodnevne stvari. Čak 40 posto Austrijanaca danas se više odriče nego prije pet godina. Među ženama taj postotak raste na 45 posto, dok je kod osoba starijih od 60 godina riječ o 42 posto. Poruka je jasna: sve je poskupjelo.
Manje pogođeni nego 2023., ali i dalje zabrinuti
U odnosu na lipanj 2023., manji broj ljudi osjeća jaku pogođenost poskupljenjima: sada je to 15 posto, dok je lani bilo 22 posto. 43 posto se osjeća umjereno pogođeno, što je također pad u odnosu na 47 posto iz 2023. godine.
S druge strane, 27 posto ispitanika kaže da ih poskupljenja ne pogađaju pretjerano, što je porast u odnosu na 21 posto iz prošle godine. Onima koji uopće ne osjećaju poskupljenja brojka ostaje ista – 5 posto.
Gdje se najviše štedi?
Građani najčešće štede na:
- Naručivanju hrane i odlasku u restorane – 29%
- Investicijama i osiguranjima – 22%
- Kupnji namještaja i dekoracije – 22%
- Putovanjima i poklonima – 19%
- Odjeći, obući i elektronici – 18%
Kada je riječ o stanarini, 22 posto građana kaže da tu ne može uopće uštedjeti, dok 20 posto ne želi rezati troškove u području sporta.
Osjećaj poskupljenja u svakodnevici
Građani itekako primjećuju rast cijena osnovnih namirnica. Prosječne cijene koje su naveli:
- Kruh (1 kg): 3,50 €
- Mlijeko (1 l): 1,48 €
- Maslac (250 g): 2,58 €
Više od 80 posto ispitanika smatra da su maslac, sir, kruh, mlijeko, jaja, losos i govedina znatno poskupjeli. Također, preko 60 posto vidi rast cijena i kod čokolade, brašna, šećera, deterdženata, jabuka, piletine, riže, krumpira, svinjetine i Coca-Cole.
Kako se prilagođavaju?
- 60 posto građana prati akcije i uspoređuje ponude
- 48 posto koristi aplikacije trgovačkih lanaca za popuste
- 42 posto kupuje manje proizvoda nego ranije
- Samo 23 posto koristi rabljene proizvode kao način uštede (pad u odnosu na 31 posto u 2023.)
Istraživanje je provedeno u ožujku 2025. putem osobnih intervjua na uzorku od 1.034 ispitanika, reprezentativnih za austrijsko stanovništvo starije od 16 godina.
Zaključak je jasan: građani se sve više prilagođavaju financijskoj stvarnosti, a svakodnevni život sve je više obilježen štednjom, odricanjem i potragom za povoljnijim cijenama.
Ekonomija
Najskuplje gorivo za Uskrs: Veliki petak dan za izbjegavanje točenja goriva

Tijekom uskrsnih blagdana dolazi do neuobičajenih promjena na benzinskim postajama, a posebno se ističe Veliki petak kao dan kada su cijene goriva najviše.
Prema analizi Austrijskog autokluba (ÖAMTC) u posljednjih pet godina, gorivo je upravo na Veliki petak najskuplje, dok su cijene na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak znatno povoljnije.
Zabilježene su razlike u cijeni od 3,5 do 5,5 centi po litri, ovisno o danu. ÖAMTC je dodatno kritizirao činjenicu da se pad cijene sirove nafte tek minimalno prenosi na maloprodajne cijene goriva. Klub procjenjuje da bi trenutne cijene mogle biti niže za barem pet centi po litri, no to se zasad ne odražava na benzinskim postajama.
You must be logged in to post a comment Login