Savez za pretilost i Austrijska blagajna za zdravstveno osiguranje (ÖGK) oglašavaju uzbunu: trenutno nešto više od polovice odraslih i oko četvrtine djece i mladih u Austriji ima prekomjernu težinu ili je pretilo. Osobito su često pogođeni muškarci.

Naime, 41 posto muškaraca u Austriji ima prekomjernu tjelesnu težinu (indeks tjelesne mase/BMI od 25 do 29), a 18 posto ih je pretilo (BMI od 30), a učestalost raste s godinama. Udio žena nešto je niži, s prekomjernom tjelesnom težinom 27 posto, a debelih je 15 posto.

No zdravstveni problemi počinju kod najmlađe djece: čak i među devetogodišnjacima gdje više od 31 posto dječaka i 29 posto djevojčica ima prekomjernu težinu ili je pretilo. “Kao društvo jednostavno ne možemo dopustiti da kronične bolesti pogađaju sve više i više dijelova stanovništva”, upozorio je Andreas Huss, zamjenik predsjednika ÖGK.

“Pretilost je vrlo stresna bolest za oboljele osobe i za društvo, što dovodi do mnogih sekundarnih bolesti i smanjene kvalitete života u ranoj dobi”, objasnio je. Prevencija, ali i poboljšanje zdravstvene pismenosti u smislu prehrane, tjelovježbe i psihologije stoga je iznimno važna. Zazivaju se i politika i prehrambena industrija. “Visoko prerađena hrana i hrana koja uzrokuje bolesti mora biti jasno označena. Jer zdrava čokoladica ne postoji”, rekao je Huss.

„Debljina je kronična bolest u čijem razvoju i progresiji djeluju različiti čimbenici. To uključuje aspekte načina života poput prehrane i tjelovježbe, ali u oko 70 posto pogođenih također i genetske čimbenike,” objasnio je liječnik Florian Kiefer. Osim stigmatizacije i psihičkih posljedica, tu su i sekundarne bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, povišenog krvnog tlaka, povišene razine lipida u krvi, srčanog udara, moždanog udara ili demencije, izvijestio je predsjednik Austrijskog saveza za pretilost.

Osobne posljedice za pogođene su ozbiljne, ali i za društvo, gospodarstvo i zdravstveni sustav. Predviđanja OECD-a za Europu pokazuju da će pretilost smanjiti BDP Austrije u prosjeku za 2,5 posto godišnje između 2020. i 2050. godine. Ovdje su također uključeni neizravni troškovi poput bolovanja i prijevremenog umirovljenja. ÖGK nudi program “Lakši život” za odrasle i “Lakši život – djeca i tinejdžeri”.