Austrija
Velike promjene dolaze na granice, posebno će ih osjetiti građani BiH i Srbije
Iako je došlo do odgode od nekoliko mjeseci, građani BiH uskoro će doživjeti značajnu promjenu na granici prema Europskoj uniji vezanu uz ustupanje biometrijskih podataka, što će EU pomoći u borbi protiv ilegalnih migracija i krađe identiteta. Sustav ulaska/izlaska (EES), koji je trebao biti uveden početkom studenoga, odgođen je, a primijenit će se fazni pristup kako bi se ova velika promjena provela što bezbolnije. Vanjskotrgovinska komora BiH, čiji je predsjednik dr. sc. Vjekoslav Vuković, stalno upozorava na potrebu pripreme za EES i sustav ETIAS, koji će također imati značajnu ulogu.
Prema riječima Vukovića, proces uzimanja biometrijskih podataka mogao bi trajati oko 60 sekundi po osobi. Kada se to vrijeme primijeni na prosječno popunjen autobus, jasno je kakve bi posljedice to moglo imati na zastoje, osobito u robnom prometu. Za rješavanje situacije BiH su potrebni dodatni granični prijelazi s potrebnim fitosanitarnim službama kako bi se smanjio pritisak. Međutim, Hrvatska i BiH ne mogu same riješiti ovu situaciju; potrebno je odobrenje Bruxellesa. Glasnogovornik Izaslanstva Europske unije u BiH, Ferdinand Koenig, potvrdio je za Večernji list da je pitanje uvođenja EES-a razmatrano na Vijeću EU-a za unutarnje poslove 10. listopada. Europska povjerenica Ylva Johansson izjavila je da EES neće biti uveden do 10. studenoga, kako je prvotno planirano, jer Europska komisija nije dobila sve potrebne potvrde o spremnosti nadležnih tijela za korištenje sustava.
Vijeće za unutarnje poslove smatra da je fazni pristup najbolji način za postizanje brzog napretka u uvođenju EES-a. Komisija je zatražila od Agencije eu-LISA da razmotri sljedeće korake, uzimajući u obzir pravne i operativne mogućnosti. Komisija će nastaviti pružati podršku kako bi se sustav uveo što je prije moguće.
Što se tiče tehničkih podataka, EES je automatizirani informatički sustav za registraciju građana država koje nisu članice EU-a prilikom kratkih boravaka, svaki put kada prijeđu vanjske granice bilo koje od 29 europskih država. “Građanin koji nije iz EU-a” odnosi se na putnike bez državljanstva država Europske unije, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske. “Kratki boravak” znači boravak do 90 dana unutar razdoblja od 180 dana, a taj period se računa za sve europske države koje koriste EES, objašnjava Koenig.
Primjena EES-a modernizirat će upravljanje vanjskim granicama EU-a i poboljšati iskustvo putnika, a učinkovito upravljanje granicama bit će od interesa za EU i njegove partnere na zapadnom Balkanu, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Sigurnost će se poboljšati putem unaprijeđenih graničnih provjera i korištenja biometrijskih podataka, čime se pojačava borba protiv krađe identiteta.
Što se tiče ETIAS-a, iduća bi godina mogla donijeti njegovu primjenu, što će dodatno promijeniti proces putovanja. Putnici će morati podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja putem ETIAS web stranice ili mobilne aplikacije, uz naknadu od 7 eura. ETIAS odobrenje vrijedit će tri godine ili do isteka važenja putnog dokumenta. Djeca mlađa od 18 i stariji od 70 godina bit će izuzeti od plaćanja naknade.
Austrija
Nakon fešte u firmi: ‘Bosanac’ se u Austriji s 2 promila zabio u auto svog šefa
S više od 2 promila, Bh. državljanin je u četvrtak navečer ostavio trag razaranja na području grada Braunaua. Nakon što je fešta završila oko 22 sata, 33-godišnjak, koji živi u Njemačkoj, popio je nekoliko alkoholnih pića s kolegama s posla. Potom je ipak sjeo za volan.
Dok je još bio na parkiralištu tvrtke, zabio se u šefov auto, ali je nastavio vožnju. Potom se sudario s još četiri automobila parkirana uz cestu. I tada je nastavio upravljati bez zaustavljanja. Policajac koji je slučajno svjedočio sceni upozorio je svoje kolege. Napokon su uspjeli zaustaviti potpuno pijanog vozača u blizini. Imao je više od 2 promila.
Prema sadašnjim istragama, 33-godišnjak je skrivio najmanje pet nesreća na udaljenosti od nešto manje od dva kilometra. Ostale žrtve se mole da kontaktiraju policijsku stanicu Braunau na 059133 4200. Alkoholizirani vozač bit će prijavljen upravi okruga Braunau.
Austrija
Austrija će davati do 1000 eura Sirijcima koji se vrate u Siriju
Ministarstvo unutarnjih poslova pomaže Sirijcima koji se žele vratiti kući. Federalna agencija za skrb (BBU) nedavno je počela plaćati do 1000 eura za “novi početak”. Također se nudi podrška u organizaciji putovanja kući i pribavljanju potrebnih dokumenata.
Savjeti za povrat nazad stalno su dostupni, ali se s vremena na vrijeme dodaju i ciljane kampanje kako bi se pružila dodatna motivacija ljudima. Jedna takva inicijativa sada je započela sa Sirijcima nakon što je tamo pao Assadov režim.
Savezna agencija za skrb priopćila je da velika većina Sirijaca koji razmišljaju o povratku trenutačno još uvijek promatraju nejasnu situaciju u svojoj zemlji porijekla. Sada dobiva sve više upita, iako rijetko o nečem konkretnom.
Nedavno se nudi i do 1000 eura za “novi početak”, potporu pri putu kući i ishođenju potrebnih dokumenata. Kako je objavljeno, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) nedavno je najavio da će ponuditi potporu Sirijcima koji se žele vratiti. Bilo je govora čak i o organiziranju letova, piše Kronen Zeitung.
Prema Karneru, sljedeći korak bit će slanje ljudi iz Austrije koji su postali kriminalci, ne žele se integrirati ili žele raditi na tržištu rada. Preduvjet je odgovarajuća sigurnosna situacija u Siriji.
Prema Statistic Austria, u Austriji živi oko 95.000 Sirijaca, oni su osma najveća skupina imigranata. U prvih deset mjeseci 2024. godine 12.134 ljudi iz Sirije zatražilo je azil u ovoj zemlji. Većina (11.366) je također i dobila azil.
Prošle godine zabilježeno je 1356 odlazaka. To ne uključuje samo povratnike, već i ljude koji su otišli u druge zemlje.
Austrija
Je li Austrija što je nekad bila: Prorčunski decifit iznad očekivanja
Austrijska narodna banka sada je znatno pesimističnija glede proračunskog deficita nego što je bila u lipnju. U svojoj prognozi objavljenoj u petak, monetarne vlasti za tekuću godinu očekuju novi dug od 3,7 posto, umjesto dotadašnjih 3,1 posto. Očekuje se da će 2025. deficit porasti na 4,1 posto gospodarske proizvodnje. OeNB stoga smatra da bi deficit mogao biti veće nego su to Wifo i IHS istaknuli u svojoj posljednjoj prognozi u listopadu.
OeNB također očekuje novo zaduženje za 2026. i 2027., s deficitom od 3,6 posto, što je znatno iznad granice iz Maastrichta od 3,0 posto koju zahtijeva EU.
Pogoršanje deficita u 2025. je “prvenstveno posljedica odgođenog usklađivanja mirovina i javnih plaća s inflacijom i lošim makroekonomskim okruženjem”, navodi se u priopćenju Narodne banke. Međutim, smanjenje deficita također bi značilo “značajan negativan rizik” za domaće gospodarstvo.
