Austrija
Ustavni sud: Iznimke za crkve u vrijeme lockdowna kršile su jednakost
Prema Ustavnom sudu (VfGH), zabrana ulaska u kulturne ustanove povezana s koronom u jesen 2021. bila je nezakonita. No, razlog tome nije sama mjera, već su iznimke za crkve i vjerske zajednice od karantene bile “narušavanje ravnopravnosti”.
Peta Uredba o hitnim mjerama za koronavirus predviđala je karantenu u cijeloj zemlji za razdoblje od 22. studenog 2021. do 11. prosinca 2021. Ulazak u korisničke prostore kulturnih ustanova u tom je razdoblju bio bez iznimke zabranjen. S druge strane, sastanci za zajedničko prakticiranje vjere bili su isključeni iz područja primjene uredbe.
Bilo je protivno ravnopravnosti isključiti sastanke za prakticiranje vjere u bilo kojem obliku iz ograničenja ovog lockdowna, “bez obzira na to održavaju li se ti sastanci na otvorenom ili u zatvorenim prostorijama, radi li se o službama, pobožnostima ili drugim vjerskim obredima i također bez obzira na broj sudionika”, stoji u odluci suda koja je objavljena u utorak.
Za takvo nejednako postupanje prema vjeri i umjetnosti nema objektivnog opravdanja, smatra Ustavni sud. “U oba slučaja, ostvarivanje određenih temeljnih prava zajedno s drugim ljudima ili pred njima od suštinske je važnosti.”
U tom kontekstu, s obzirom na cilj sprječavanja gužvi koliko god je to moguće, “nema razlike koja bi opravdala praktičnu zabranu okupljanja u okviru članka 17.a Temeljnog zakona (posredovanje umjetnosti), koliko god je to moguće, dok okupljanja u okviru članka 9. Europske konvencije o ljudskim pravima (vjerska sloboda) su mogući.
Okidač za aktualnu odluku Ustavnog suda bila je prijava nekoliko kulturnih djelatnika protiv zabrane ulaska u kulturne ustanove. “Protiv zabrane ulaska u kulturne ustanove nema ustavnih primjedbi”, poručili su ustavni suci. Ova mjera bila je prikladna za suzbijanje širenja koronavirusa.
Tijekom lockdowna mnoge crkve i vjerske zajednice usvojile su vlastite zaštitne mjere – poput pravila o distanci i maski. U Rimokatoličkoj crkvi, primjerice, posebna su pravila vrijedila i za krštenje, prvu pričest i krizmu. U to je vrijeme, međutim, ponekad bilo oštrih kritika posebnog položaja religija. Uostalom, koncepti zaštite postojali su i u kulturnim ustanovama.
Međutim, vlada je branila pravilo iznimke za religije s obzirom na temeljna prava. Primjerice, tadašnji savezni kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) govorio je o tome da temeljna prava treba odvagnuti i da je područje religije “posebno delikatno”. Ministrica Susanne Raab objasnila je tada da je “važno da je i dalje moguće prakticirati vjeru zajedno u obliku javnih službi” jer to također daje vjernicima “punu podršku” u ovim izazovnim vremenima.
VfGH je također poništio još jednu odredbu uredbe o koronavirusu kao nezakonitu. Riječ je o propisu u drugom lockdownu za necijepljene. Sud pravde je još jednom potvrdio prihvatljivost razlikovanja između ljudi s 2G dokazom i onih bez njega, a samim time i izolaciju za necijepljene.
Međutim, Zakon o mjerama za Covid-19 predviđa iznimke koje dopuštaju napuštanje vlastitog privatnog stambenog prostora unatoč ograničenjima izlaza – uključujući “pokrivanje nužnih osnovnih potreba svakodnevnog života”.
Ustavni sud ustvrdio je da ono što se smatra jednom od tih osnovnih potreba također ovisi o trajanju ograničenja. Naredbe su bile osmišljene za deset dana i produžavane su nekoliko puta, tako da je na kraju stupilo na snagu jedanaesto tjedno ograničenje izlaska. Naime, između ostalog su propisali da osobe bez 2G dokaza mogu kupiti namirnice ili ući u banku, ali ne smiju koristiti frizerske usluge.
Upravo je to, prema mišljenju sudaca, ono što je u suprotnosti sa Zakonom o mjerama protiv Covid-19, te je stoga protuzakonito. „Ako zakonodavac nizanjem takvih uredbi odredi ograničenje izlaska u trajanju od tjedana ili čak mjeseci (…), zakonska iznimka osnovnih životnih potreba ‘svakodnevnog’ života ima drugačije značenje od iznimke za samo nekoliko, najviše deset dana propisana izlazna regulativa.” U tom svjetlu, posjeti frizeru također bi se računali kao jedna od ovih osnovnih potreba.
Austrija
U Beču prodana zgrada za čak 89 milijuna eura
Estrella Immobilieninvest, podružnica Zaklade Wlaschek, kupila je veličanstvenu zgradu na uglu na Schottenringu za oko 89 milijuna eura. Kako prenosi WINN, prodavatelj je bio najveći domaći nekretninski fond Real Invest Austria. Navedenu zgradu kupio je 2016. godine za 80 milijuna eura.
Palača, izgrađena 1878. godine, nekoliko je godina za vrijeme monarhije služila kao carska i kraljevska palača. Opsežno je renovirana između 2012. i 2014. godine. Danas je glavni zakupac međunarodna odvjetnička tvrtka Schönherr.
Kupnja bi vjerojatno bila u potpunosti po ukusu Karla Wlascheka, čija zaklada posjeduje brojne povijesne nekretnine u središtu Beča. Između ostalog, posjeduje zgradu bivše burze na Ringstrasse, koja je dijagonalno nasuprot sadašnje akvizicije.
Kako izvještava GEWINN, 89 milijuna eura za palaču Ringstraße najveća je kupnja nekretnina u ovoj godini do sada.
Beč
Platforma za upoznavanje pčela i medonosnog bilja odsad i u Beču
Ideja projekta je jednostavna: bečki poljoprivrednici svoje površine s poljoprivrednim kulturama nude na raspolaganje bečkim pčelarima. Oni svoje pčelinje zajednice sele na ponuđene površine, a koristi od toga imaju svi.
Bečka poljoprivredna komora u suradnji s Gradom Bečom dovela je i u austrijski glavni grad platformu za selidbu pčela, ili kako je još nazivaju, platformu „za upoznavanje pčela i medonosnog bilja”. Poljoprivrednici, vrtlari, vinogradari kao i ostali zemljoposjednici pozvani su da svoje površine s poljoprivrednim kulturama na platformi ponude online te ih tako besplatno dadu na raspolaganje bečkim pčelarima. Nakon međusobnog dogovora pčelari svoje košnice sele na zemljišta s medonosnim biljem. Bolje oprašivanje koje obavljaju pčele znači i veći urod biljnih kultura, a sve to pridonosi i očuvanju ekosustava.
Nova platforma za selidbu pčela trebala bi pomoći oko 700 bečkih pčelara da brzo i jednostavno pronađu odgovarajuće površine za svoje pčelinje zajednice. U konačnici svi profitiraju; urbana poljoprivreda zbog visokih stopa oprašivanja pa posljedično i većeg prinosa, pčelari su sretni zbog dobrog uroda meda, a Bečane veseli ukusan med iz njihova grada. Kako je istaknuo član bečkog poglavarstva za okoliš Jürgen Czernohorszky povodom predstavljanja platforme, pčele također imaju koristi od površina s medonosnim biljem u Beču, a pritom pridonose bioraznolikosti grada i pomažu da austrijska metropola postane jedna od najzelenijih, najprirodnijih i najraznovrsnijih u svijetu. Optimalno oprašivanje mnogih korisnih biljaka pomaže gradskoj poljoprivredi s visokim udjelom organskih proizvoda da što bolje podnosi posljedice klimatskih promjena. Predsjednik Bečkog pčelarskog saveza Kurt Krottendorfer istaknuo je kako je Beč milijunski grad u kojem promet, industrija i stanovanje, ali i društvo u potrazi za prirodom i opuštanjem, interveniraju u životnu sredinu pčela. Stoga je ovakva platforma važna i za pčelarstvo i poljoprivredu, ali i za potrošače bečkog meda.
Grad Beč potiče urbano pčelarstvo te nastoji stvoriti povoljne uvjete i za divlje i medonosne pčele. U gradu ima oko 5.000 košnica odnosno više od 200 milijuna pčela. Besplatna platforma koja spaja pčelare i poljoprivrednike i druge zemljoposjednike postoji još u Gornjoj i Donjoj Austriji.
Austrija
Do 30.000 eura – Austrijska vlada povećava troškove naknade u oslobađajućim procesima
Austrijska vlada želi ubuduće značajno povećati naknadu troškova u slučaju oslobađajućih presuda. U tu svrhu bit će na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura.
Federalna vlada će u srijedu uputiti na razmatranje amandman na federalni zakon kojim se planira reorganizacija naknade troškova u kaznenom postupku. Kako su u press foajeu objavile ministrica pravosuđa Alma Zadić (Zeleni) i ministrica Ustava Karoline Edtstadler (ÖVP), ovaj pravilnik po prvi put predviđa naknadu troškova obrane u slučaju obustave istrage.
Za 2024. iz pravosuđa će biti na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura. Osim što se prvi put uvodi naknada troškova u slučaju obustave istrage, znatno će se povećati naknada troškova u slučaju oslobađajućih presuda u glavnim postupcima. Novim propisom također je prvi put predviđeno povećanje najviše stope troškova za naknadu, primjerice u posebno složenim kaznenim postupcima.
Konkretno to znači da će se u slučaju obustave istrage prvi put uspostaviti naknada troškova s maksimalnim iznosom od 6000 eura. Kako dalje pokazuje predloženi zakon, u slučaju oslobađajuće presude u glavnom postupku, naknada troškova trebala bi se rasporediti ovisno o nadležnom pravosudnom tijelu.
Postupci se dijele na standardne postupke, posebno složene postupke i postupke iznimnog opsega. Primjerice, u posebno složenim postupcima (kako u prethodnoj istrazi, tako i u glavnom postupku), maksimalna stopa može biti prepolovljena. U slučajevima ekstremnog opsega, maksimalna stopa može se udvostručiti.
Za ministricu ustava Karoline Edtstadler nova je uredba o naknadi troškova “poštena uredba”. “Nas kao ustavnu državu ne može zadovoljiti kada su ljudi financijski uništeni unatoč oslobađajućoj presudi ili obustavljenom kaznenom postupku. To je ravno građanskoj smrtnoj kazni. To je kontradikcija s presumpcijom nevinosti i nije dostojno naše ustavne države”, rekla je ministrica.
You must be logged in to post a comment Login