Spora vožnja nije bezazlena, iza takvih vozača stvaraju se gužve, raste nervoza, ljudi kreću s neracionalnim pretjecanjima.

Uglavnom se priča o brzini, to je glavna tema svih rasprava o prometu. Prebrza vožnja uzrok je mnogih prometnih nesreća, spora vožnja to nije, ali često kod drugih vozača izaziva frustracije, što onda može rezultirati ishitrenim reakcijama, opasnim pretjecanjima, obračunima na cesti… Što je s vozačima koji su prespori, a mogu biti sigurnosni rizik. O tom fenomenu se malo govori, ali Zakon o sigurnosti prometa definirao je i ponašanje u tim situacijama. Spora vožnja nije bezazlena, iza takvih vozača stvaraju se gužve, raste nervoza, ljudi kreću s neracionalnim pretjecanjima, piše HAK Revija.

Dakle, u Zakonu piše da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu. Kada se iza vozila koje se kreće brzinom koja je manja od najveće dopuštene brzine na cesti, ili dijelu ceste po kojoj se kreće, ili manja od brzine prometnog toka vozila u prometu na tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu vozila iza sebe. Kazna za nepoštivanje ovih odredbi je 130 eura.

Kada je brzina kretanja vozila iz prethodnog stavka manja od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače smjera, osim kada koristi žuto rotacijsko svjetlo. Kazna za nepoštovanje ove odredbe je 30 eura. Brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije se ograničiti ispod 30 km/h.

Iako su benzinski automobili i dalje bili najtraženiji, porast novih registracija automobila u Europi prošlog mjeseca zasluga je električnih automobila. Oni su u kolovozu zabilježili svoj drugi najveći mjesečni tržišni udio. U 28 europskih tržišta, 22 posto ukupnih registracija činila su električna vozila.

Ukupno je tržište poraslo za 20 posto, s povećanjem količine električnih automobila za 102 posto, a benzinskih za samo 11 posto. No automobili s benzinskim pogonom i dalje čine više od polovice (53 posto) registracija, podaci su tvrtke JATO Dynamics, piše N1.

Prodaja električnih automobila doživjela je snažan rast u Belgiji (+224 posto), Grčkoj (+183), Luksemburgu (+164) i Portugalu (164). S porastom broja registriranih automobila od 171 u Njemačkoj, ova je zemlja činila 44 posto ukupne europske potražnje.

Međutim, porast električnih automobila ne utječe na sve proizvođače. Između siječnja i kolovoza, broj novo-registriranih Tesli skočio je s 45.600 primjeraka u 2020. na rekordnih 236.400 komada ove godine, a njihov udio na tržištu skočio je na 17,3 posto. MG je također bilježio rast prodaje u kolovozu, stekavši drugi najveći tržišni udio između kolovoza 2022. i istog mjeseca ove godine na cjelokupnom tržištu.

Ford, Hyundai-Kia, Citroën, Peugeot i Volkswagen su među onima na koje je utjecao uspon Tesle i MG-a.

Tesla Model Y i dalje vodi kao najprodavaniji model s 21.549 primjeraka u kolovozu, što je povećanje od 208 posto u odnosu na isti mjesec lani. Tijekom prvih osam mjeseci ove godine, ukupno je registrirano 169.420 komada, najviše u Europi.

Značajni rezultat zabilježili su i Renault Clio (+145 posto), Tesla Model 3 (+307 posto), Volkswagen ID.4 (+61 posto) i BMW X1 (+392 posto). Dobre rezultate također je zabilježio MG 4, šesti najprodavaniji električni model i BMW iX1 s registriranih 4.693 primjeraka.

Jači rezultat zabilježili su i Mercedes EQA (3.706 primjeraka ) i Volvo XC40 (3.108 primjeraka). Renault Austral, s 4460 primjeraka, bio je četvrti najpopularniji Renault, a Jeep Avenger zabilježio je snažan mjesec s 3.669 prodanih komada od kojih je 2.127 bilo električno.

Hrvati po količini ispijene kave i nisu toliko visoko na europskoj ljestvici, kako bismo očekivali obzirom koliko vremena provedu sjedeći po kafićima. Stanovnici Austrije na ovom ispitivanju ušli su u TOP 10 te zauzimaju šestu poziciju. Najviše ovog toplog napitka godišnje popiju u Finskoj, iza njih su Nizozemci pa Šveđani… Hrvati su na 20. mjestu.

Finci ispiju 4 kave na dan, Austrijanci dvije i pol, a Hrvati šalicu i pol. U prosjeku se računa 7 grama po šalici kave. Godišnja potrošnja kave u Hrvatskoj po stanovniku je 4,15 kilograma.

U Hrvatskoj se kava pije polako i to je zapravo često izgovor za društvenu interakciju. Naime, za Hrvate kava znači druženje i nezaobilazan je dio provođenja slobodnog vremena. Uz kavu se razgovara o svemu, planira, susreće s prijateljima, nailazi na poznanike, ugovara posao itd. Prema nekim istraživanjima Hrvati u kafićima provode pet sati tjedno.

Inače, na Europu je otpadalo 33 posto globalne potrošnje kave u 2020./21., što je procijenjeno na 3,244 milijuna tona kave. To Europu čini najvećim tržištem kave na svijetu.