Austrija
U slučaju nestašice plina austrijska vlada se želi osloniti na ugljen

S obzirom na trenutačne probleme s isporukom plina u Austriji, kancelar Karl Nehammer (ÖVP) sazvao je vladin mali krizni kabinet za nedjelju navečer. Rezultat: Elektrana Mellach u Štajerskoj se prenamjenjuje kako bi se, u slučaju nužde, tamo mogla ponovno proizvoditi električna energija i toplina iz ugljena umjesto prirodnog plina. To je dogovoreno s energetskom grupom Verbund, kako je priopćeno iz Ureda saveznog kancelara.
Elektrana na ugljen južno od Graza bila je posljednja te vrste u Austriji. U travnju 2020. godine završila je era, kada je izgorio posljednji kameni ugljen. Postrojenje je tada prešlo na prirodni plin kako bi se moglo uskočiti u proizvodnju električne energije u slučaju nužde. Sada postoji naredba natrag, da se tako izrazimo. Naime, elektrana se ponovno vraća natrag na ugljen.
Za to je potrebno određeno vrijeme, stoji u odgovoru Ministarstva zaštite klime na zahtjev APA-e. Vjerojatno će proći mjeseci prije nego što se uspostave tehnički i kadrovski zahtjevi i nabavi ugljen.
U ljetnim mjesecima, potreba za plinom u Austriji je oko 4 do 6 terawatt sati, u zimskim mjesecima 10 do 12 terawatt sati. Cilj je da do 1. studenoga 2022. spremnici budu puni bar 80 posto. Plin s energetskim sadržajem većim od 38 TWh trenutno se skladišti u skladištima plina na austrijskom teritoriju – bez skladišta Haidach, koje je samo spojeno na njemačku plinsku mrežu, to je više od 33 TWh.
“Do sada je skladištenje išlo prema planu. Sada je zadatak zamijeniti smanjenje ruskog plina drugim izvorima ili dobavljačima kako bismo mogli nastaviti gomilati rezerve”, objasnio je kancelar Nehammer nakon kriznog samita u nedjelju navečer.
Austrija
Ministar Rauch ponovno o koronavirusu: “Austrija je dobro pripremljena”

Broj slučajeva korone u Austriji trenutno raste, ali ministar zdravstva Johannes Rauch pokušava smiriti stvari. Oko 200 oboljelih od korone trenutno se liječi u austrijskim bolnicama. Broj oboljelih je u porastu – iako na znatno nižoj razini nego na vrhuncu pandemije. Ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni) pokušao je u ponedjeljak umiriti javnost, ako je javnost uopće i uzrujana: “Austrija je dobro pripremljena za korona jesen.”
“Danas imamo bolji pregled nego prije godinu dana”, naglasio je ministar zdravstva Johannes Rauch na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak. Broj oboljelih od Covida-19 u bolnicama posljednjih se tjedana neznatno povećao, no onih s drugim respiratornim bolestima zapravo je manje, rečeno je.
Prema nadzornoj ploči SARI-ja, koja prikazuje bolničke prijeme s teškim respiratornim infekcijama u Austriji, većina pacijenata je između 70 i 80 godina. Većina slučajeva trenutačno se liječi u bolnici u Salzburgu i Tirolu.
“Sve u svemu, broj ljudi s respiratornim bolestima u bolnicama danas je manji nego što je bio u svibnju”, kaže Rauch. “Broj infekcija sigurno će porasti u jesen i zimu, ali ne očekujem da će bolnice biti pretrpane.”
Ipak, ministar zdravstva posebno je savjetovao osobama s povećanim rizikom da se pravovremeno cijepe. Od jeseni ćete se kod obiteljskog liječnika moći cijepiti i protiv gripe i protiv koronavirusa, a cijepljenje protiv gripe preporučuje se i za dojenčad i malu djecu. Cijepljenje protiv korone također je besplatno. Cijepljenje protiv gripe je ove godine prvi put dostupno u cijeloj Austriji uz naknadu od sedam eura.
“Oba cijepljenja posebno su važna za starije osobe i osobe s prethodnim bolestima. Oba nude visoku razinu zaštite od teških bolesti. Cijepljenje protiv korone također smanjuje rizik od zaraze Long Covidom”, istaknula je glavna direktorica za javno zdravstvo Katharina Reich.
Korona testovi dostupni su besplatno kod liječnika opće prakse za osobe sa simptomima, a lijekovi za koronu i dalje će se dijeliti besplatno. Ministar i Reich također su podsjetili ljude na higijenska pravila kao što je pranje ruku – i, ako je potrebno, nošenje maske.
Austrija
U Austriji dogovoren novi porez, gorivo će opet značajno poskupjeti

Kao i početkom ove godine, od 1. siječnja 2024. ponovno će se povećati tzv. cijena to jest nameti na CO2. Ovaj ključni element eko-socijalne porezne reforme ÖVP-a i Zelenih također određuje cijenu za emisije CO2. Na prijelazu godine očekuje se povećanje nameta odnosno cijene emisije s 32,5 na 45 eura po toni.
Treba napomenuti da je povećanje u 2023. bilo nešto niže zbog mehanizma stabilnosti cijena protiv inflacije. Prvotni plan bio je 35 eura po toni, ali se od toga na kraju odustalo. To znači da će sadašnje povećanje biti zbilja veliko.
Kupci će to osjetiti i na benzinskim postajama širom Austrije. Prema izračunu ÖAMTC-a, cijena litre s PDV-om za dizel će vjerojatno porasti za 3,7 centi, dok će benzin biti skuplji za 3,4 centa.
Zajedno s cijenom CO2 koja je već plaćena, ukupno će se 2024. naplaćivati 11,3 centa (dizel) odnosno 10,2 centa (benzin) po litri. Za svako punjenje spremnika od 50 litara, sudionici u prometu izdvajat će 5,65 eura (dizel) ili 5,10 eura (benzin) samo za cijene naknade emisija CO2.
Kako bi se nadoknadili ti dodatni troškovi, svaki građanin dobit će klimatski bonus, čiji iznos (110, 150, 185 ili 220 eura) ovisi o tome koliko je dobro mjesto stanovanja povezano s mrežom javnog prijevoza.
Austrija
Austrija: Bonovi za popravak od danas ponovno dostupni

Bonovi za popravke Ministarstva zaštite klime od danas su ponovno dostupni. Kampanja je prekinuta tijekom ljeta nakon što su deseci tvrtki razotkriveni u slanju lažnih računa za popravke.
Ukupna pričinjena šteta je 5,3 milijuna eura. Ideja za bonus za popravak Ministarstva zaštite klime zapravo dolazi iz Salzburga. Na državnoj razini to je uveo tadašnji zamjenik državnog guvernera Heinrich Schellhorn iz Zelenih.
Nijedan slučaj prijevare nije otkriven u Salzburgu u tri godine koliko je postojao državni bonus za popravak. Domaći su majstori ukupno popravili 22.500 mobitela, aparata za kavu, prijenosnih računala, printera, perilica posuđa te radio i TV prijemnika.
Pokrajina Salzburg vlasnicima je kroz tri godine nadoknadila 1,5 milijuna eura troškova. To je prosječno 75 eura po popravku. Uz savezni bonus za popravak također se nadoknađuje 50 posto troškova, ali najviše 200 eura.
Ranije su tvrtke mogle naplatiti troškove popravka – u budućnosti će se sredstva isplaćivati samo kupcima. Poduzeću morate dati račun, ali morate unaprijed financirati popravke. Tvrtka potom dostavlja potvrdu o primitku bona, koji novac doznačuje direktno na račun korisnika.
Za bonove se možete prijaviti online od ponedjeljka na reperaturbonus.at. Ukupno 130 milijuna eura bit će dostupno za bonus za popravak do 2026. godine.
You must be logged in to post a comment Login